EKSKLUZIVNO IZ BRUXELLESA I STOCKHOLMA
Fake news, trolovi i ruski hibridni rat. Specijalizirani timovi u institucijama EU-a na prvoj liniji psihološke obrane
Niti su se Europljani ove zime smrzavali zbog nestašice ruskog plina, niti su gladovali zbog enormnog porasta cijena hrane ili oskudijevali zbog nestašice osnovnih prehrambenih proizvoda, niti su europske ekonomije pale na koljena zbog uvođenja sankcija Rusiji. Izvori iz kojih su se odašiljale takve prognoze isti su oni koji su se prije ruske invazije na Ukrajinu koristili za širenje paničnih poruka o tome da će afrički migranti masovno nahrupiti na Stari kontinent ili da će Europljani u velikom broju umirati jer u borbi s covidom nisu koristili rusko cjepivo Sputnjik V, koje za razliku od onih stvorenih na Zapadu ne šteti zdravlju
Ilustracija (foto: Pixabay)
Neumoran rad vojske kremaljskih trolova, koja s mnoštva lažnih profila na društvenim mrežama pokušava potkopati povjerenje europske javnosti u demokratski izabrane vlade i izazvati razdor između zemalja članica EU-a, ali i u njihovim društvima, ne daje ploda. Ili barem ne u onoj mjeri u kojoj su u Moskvi to priželjkivali. Niti su se Europljani ove zime smrzavali zbog nestašice ruskog plina, niti su gladovali zbog enormnog porasta cijena hrane ili oskudijevali zbog nestašice osnovnih prehrambenih proizvoda, niti su europske ekonomije pale na koljena zbog uvođenja sankcija Rusiji.
Izvori iz kojih su se odašiljale takve prognoze isti su oni koji su se prije ruske invazije na Ukrajinu koristili za širenje paničnih poruka o tome da će afrički migranti masovno nahrupiti na Stari kontinent ili da će Europljani u velikom broju umirati jer u borbi s covidom nisu koristili rusko cjepivo Sputnjik V, koje za razliku od onih stvorenih na Zapadu ne šteti zdravlju. Još od ruske aneksije Krima 2014. specijalizirani timovi u institucijama EU-a na dnevnoj bazi pomno prate situaciju. Analiziraju nove trendove, publiku koja ih prati, učinkovitost plasiranog sadržaja. Na osnovu toga djeluju…
Proaktivna komunikacija
"Iskreno, često je vrlo bitno ne reagirati na prvu i odgovoriti na društvenim mrežama na sve plasirane dezinformacije. Ako to učinite, ulazeći u raspravu omogućavate tim trolovima dopiranje do svih vaših pratitelja i puno šire javnosti. A veća vidljivost jedan je od njihovih glavnih ciljeva. U najvećem broju slučajeva najbolje je stoga pozabaviti se s tom temom usporedno, uz korištenje vlastitih argumenata i bez navođenja problematičnog izvora. To nazivamo proaktivnom komunikacijom. Primjerice, napravili smo na tom tragu niz intervjua s našim povjerenicima i europskim političarima, te objavili na društvenim mrežama niz analiza i priopćenja o nadopuni naših zaliha plina, koje su gotovo popunjene, iznad svih očekivanja. Na taj način dokazali smo da imamo situaciju pod kontrolom, usprkos prestanku dotoka ruskog plina", pojašnjava zamjenica glavnog glasnogovornika Europske komisije Dana Spinant, između ostaloga zadužena i komunikaciju kada je u pitanju borba protiv dezinformacija, te dodaje kako je jedan od izravnijih načina i raskrinkavanje najbitnijih laži i dezinformacija, nakon što su već odaslane u javni prostor, i kao primjer navodi Putinove govore koji njima vrve.
"Prošle jeseni naše stanovništvo bilo je zabrinuto zbog moguće energetske krize, nakon nametanja europskih sankcija Rusiji. Nitko zdrave pameti u Švedskoj ne čita ruske medije, budući da znamo da je riječ o propagandi, pa ljudi nisu otvarali njihove internetske stranice. Jedini način na koji su mogli širiti utjecaj jest putem društvenih mreža. A onda su ti mediji, bitan alat za realizaciju kremaljskih ideja, ondje blokirani. Mi Šveđani smo otporni jer ne želimo čuti što ruski mediji govore, pa i ne mogu doprijeti do nas. Za Ruse je to trenutačno veliki problem. Stoga su za širenje propagande u konačnici počeli koristiti svoja veleposlanstva, koja su dio našeg društva. Ruski veleposlanik u Stockholmu zaprijetio je tako na internetskoj stranici ambasade, koja nije blokirana, da će Švedska osjetiti posljedice uđemo li u NATO. Rusi su inače dosad koristili sve moguće načine da pojednostavne proces švedskog pristupanja NATO-u i naglase njegove negativne aspekte. Pa i narativ da švedska vlada pristajanjem na turske zahtjeve oko izručivanja kurdskih aktivista ruši neke od postulata švedske liberalne demokracije. Možemo očekivati da će ubuduće više koristiti svoju dijasporu, neke njihove skupine u Švedskoj postale su aktivnije. Nisu odustali od ideje da utječu na našu populaciju", objašnjava Mikael Tofvesson, operativni direktor švedske Agencije za psihološku obranu, jedan od najcjenjenijih svjetskih stručnjaka kada je riječ o borbi s dezinformacijama.
Psihološkom obranom u Švedskoj se bave već 70 godina. Trenutačno jedini u Europskoj uniji imaju agenciju takvog profila, osnovana je lani u siječnju. Ima civilni predznak, iako djeluje pod patronatom Ministarstva obrane. Njezin glavni cilj jest borba protiv dezinformacija, propagande i psihološkog ratovanja.
"U Švedskoj imamo koncept totalne obrane, što znači da će cijelo društvo braniti zemlju u slučaju rata ili povišenog stupnja uzbune, što je pravno gledano za nas isto. Naša agencija doprinosi izgradnji veće otpornosti stanovništva, ali i jačanju regionalnih i nacionalnih vlasti, te slobodnih i neovisnih medija. Cilj je braniti osnove naše demokracije i bazične vrijednosti našeg društva. Stoga su sve naše metode bazirane na demokratskim vrijednostima i demokratskom sustavu. To je važno naglasiti. Mnogi, naime, misle da se ponašamo isto kao Rusija, da uzvraćamo istom mjerom,“ podcrtava Tofvesson, uz napomenu kako se strategija agencije temelji na četiri postulata - svijest o prijetnji, svijest o ranjivosti, alati uz pomoć kojih se društvo nosi s ugrozom, te suradnja s drugim agencijama u zemlji.
Prije aktualnog posla Tofvesson je vodio Odjel za suzbijanje utjecaja informacija pri Agenciji za izvanredne situacije i bio prvi operativac te agencije u borbi protiv stranih uplitanja još od 2014. i ruske aneksije Krima. Vodio je i dvije radne skupine za zaštitu švedskih izbora od stranih dezinformacijskih kampanja, na parlamentarnim izborima 2018. i onima za Europarlament 2019. Profesionalac s gotovo četiri desetljeća staža u Glavnom stožeru švedske vojske i nizom dužnosti u sektoru nacionalne sigurnosti oprezno staje na loptu, upozorava da Rusija trenutačno ne priprema napad na Švedsku.
Prije aktualnog posla Tofvesson je vodio Odjel za suzbijanje utjecaja informacija pri Agenciji za izvanredne situacije i bio prvi operativac te agencije u borbi protiv stranih uplitanja još od 2014. i ruske aneksije Krima. Vodio je i dvije radne skupine za zaštitu švedskih izbora od stranih dezinformacijskih kampanja, na parlamentarnim izborima 2018. i onima za Europarlament 2019. Profesionalac s gotovo četiri desetljeća staža u Glavnom stožeru švedske vojske i nizom dužnosti u sektoru nacionalne sigurnosti oprezno staje na loptu, upozorava da Rusija trenutačno ne priprema napad na Švedsku.
"Zasad nema potrebe za psihološkim ratovanjem protiv Rusije. Tek u slučaju njezina napada pokrenuli bismo takve intenzivne operacije. Vlastima trenutačno pomažemo identificiranjem, analizom i odgovorima glede stranih hibridnih djelovanja. U psihološkom ratovanju metode su potpuno drugačije, tada je u zaštiti zemlje sve dopušteno. Dotad moramo djelovati unutar europskih pravnih normi. U slučaju Rusije nadziremo organizacije, medijske kuće, račune na društvenim mrežama, bilo koju platformu koju Kremlj koristi u vođenju hibridnog rata protiv Švedske. Krenuli smo s time 2014., nakon što smo vidjeli što su učinili Ukrajini. Bitno je naglasiti da nikada ne nadziremo vlastito stanovništvo. Riskirali bismo takvo što kada bismo provjeravali račune na društvenim mrežama u Švedskoj i pokušali saznati je li riječ o ruskom ili kineskom toksičnom uplivu. A naše stanovništvo koristi slobodu govora i pravo da pritom bude anonimno. Ako postoji sloboda govora, imate pravo da ste u tome i u krivu. Borba protiv trolova u informacijskom okruženju siva je zona i sklizak teren za bilo koju demokraciju.
Naša agencija ne bori se protiv trolova na društvenim mrežama. Osim ako ne spoznamo da nije riječ o pojedincima već o skupini koja djeluje u nečijem interesu. Primjerice, Rusije ili islamista, koji se preko naših građana pokušavaju infiltrirati u švedsko društvo. Tada najčešće koristimo neovisne istraživače, koji prolaze etičko testiranje, a njihove metode i izvori su transparentni. Na taj način nikada ne ugrožavamo prava pojedinca. Moramo zaštititi pravo pojedinca da bude trol, koliko god nam to bilo teško. U suprotnome, nemamo slobodu govora", reći će Tofvesson, naglašavajući da je riječ o obrambenoj, ne i sigurnosnoj agenciji, koja štiti Švedsku od inozemnih zlonamjernih utjecaja, ali ne i od dezinformacija u vlastitoj zemlji, te svakako surađuje i s obavještajnom zajednicom.
Mlada generacija, koja bi trebala graditi demokratsku budućnost kontinenta, kao i europsku digitalnu ekonomiju, često živi svoju virtualnu stvarnost na društvenim mrežama. I ondje je izložena svakakvim zamkama, nema razlike između skandinavskog sjevera i mediteranskog juga. Zato je medijsko opismenjavanje od malih nogu jedan od ključnih izazova Europe danas (u finskom kurikulu, primjerice, sastavni je to dio svakog predmeta od prvog razreda osnovne škole)…
"Sadržaj kurikula određuju nacionalne ili čak i regionalne vlade, Europska komisija tu nema ovlasti. Ali dajemo smjernice. Postoji i naš priručnik koji se bavi obradom teme o dezinformacijama, može biti od koristi učiteljima kada razrađuju kurikul", tumači Dana Spinant, dodajući kako se kritičko razumijevanje medija i medijska pismenost promiču i kroz 4,4 milijuna eura težak program Kreativna Europa, koji podupire inovativne, transgranične i transjezične projekte.
Problem za demokraciju
I u Akcijskom planu za europsku demokraciju navodi se kako je medijska pismenost ključna za osnaživanje habitusa europskih građana. Nacionalne kampanje na tom tragu Europska komisija nastavit će podupirati u suradnji s Europskim opservatorijem za digitalne medije, osnovanim u lipnju 2020. (dosad je otvoreno 14 hubova, među njima i Adriatic Digital Media Observatory, koji prati dezinformacije u Hrvatskoj i Sloveniji). EU je već uložila 2,2 milijuna eura i u sedam pilot-projekata koji se bave otkrivanjem dezinformacija i lažnih vijesti i medijskom pismenošću.
„Društvene mreže mogu biti problem za demokraciju. Jer preko njih se informacije šire brže, mogu postati viralne, a dobivate i neuravnotežen uvid u stvarnost. Primjerice, prošlog proljeća na TikToku viralno se proširila vijest da nas je Rusija napala, naša djeca u to su povjerovala. To nije dobro za naše društvo. Ali istovremeno se moramo pozabaviti tim fenomenom. Društvene mreže korisne su za slobodu govora, daju mogućnost da se svačiji glas u društvu čuje. A pojedinci mogu međusobno komunicirati. To su uostalom učinili i Ukrajinci u ovome ratu. Informacijsko okruženje učinili su dostupnim cjelokupnoj populaciji, zato i pobjeđuju. Komunikacija je dobra jer se dezinformacije ne mogu sakriti, a strane prijetnje se otkrivaju. To je u ratu u Ukrajini problem za Rusiju. Znamo da je Kremlj pokušao blokirati informacije o tome što se ondje događa jer je znao da je to što Rusija čini krivo i štetno,“ sumira Mikael Tofvesson, uz poruku da neće izmisliti toplu vodu ako kaže da sigurno društvo - komunicira.
Ruski medijski narativ ima plodno tlo u ne jednoj zemlji EU kandidatkinji, Srbija prednjači. Osim što se bavi stranim utjecajima na izborne procese u Uniji, europarlamentarka iz redova Zelenih Viola Von Cramon-Taubadel obavlja posao izvjestiteljice iz sjene EP-a za Srbiju. Vučićevi režimski mediji naprosto je ne podnose, mnogi će analitičari reći da na njoj svako malo prakticiraju medijski vudu. Zalaže se za oštriji pristup Srbiji kada je u pitanju toksični zagrljaj kremaljskih dezinformacija, koji naprosto guši službeni Beograd.
"Ne možete nekome dozvoliti ulazak u vaš klub ako taj režim omogućava nastanak medijskog čvorišta za širenje ruske propagande. To uključuje i Sputnjik i Russia Today, čija je zabrana emitiranja na teritoriju EU-a bila ispravna stvar. To je minimum onoga što smo mogli učiniti. Jer u njihovom slučaju to nema veze s neovisnim novinarstvom i činjenično provjerljivim informiranjem. Oni su eksponent ruske države, dio ruskog hibridnog ratovanja. Stvari treba nazvati pravim imenom. Ne želim da se Unija dobrovoljno izlaže hibridnom napadu, ne želim im za to davati licenciju. Nisam pristalica cenzure, ali postoje jasni kriteriji za medijsko djelovanje, pa i etički", rezonira Nijemica koja se Rusijom, Ukrajinom i zemljama današnjeg Istočnog partnerstva počela baviti još prije tri desetljeća.
Traje, dakle, nesmiljeni rat narativa. EU ambasadori u zemljama kandidatima, ali i u državama sjeverne Afrike, vode teške rovovske bitke. Tim nacijama i njihovim vladarima u tom ratu objašnjavaju i opravdanost uvođenja sankcija Rusiji. Ne slučajno, predsjednica Komisije Von der Leyen već je dvaput u svom mandatu posjetila sve zemlje kandidate na jugoistoku Europe…
„Moramo zaštititi naše izborne procese od vanjskih utjecaja. Pod tim terminom mislim i na naše partnere i prijatelje na Zapadnom Balkanu, u zemljama s kandidacijskim statusom. Bilo da je riječ o financiranju stranaka, kampanjama na društvenim mrežama, širenju narativa kroz lokalne medije… U Srbiji tome svjedočimo svakodnevno. Jako je zabrinjavajuće ako imate predsjednika koji kontrolira većinu medija i ne osigurava to da informacije u njima budu činjenično točne, te umjesto toga radije naginje ciljanom širenju proruskog narativa. To se ne događa slučajno. To nas itekako zabrinjava. Bilo da je riječ o proruskom, prokineskom, antieuropskom ili bilo kojem sličnom narativu,“ rezolutna je Von Cramon-Taubadel.
Rat u Ukrajini plastično je pokazao da su dezinformacije novi, itekako učinkovit oblik vođenja rata. Velike tehnološke platforme u toj priči imaju itekakvu odgovornost. Nije slučajno da im je 29. ožujka osam država članica Unije, uz Ukrajinu i Republiku Moldovu, poslalo zajedničko pismo, tražeći od njih da se pozabave problemom dezinformacija.
Učinkovit oblik vođenja rata
"Rusi su najaktivniji od svih stranih čimbenika, i u zemljama jugoistočne Europe, osobito u Srbiji i Crnoj Gori. Odmah iza njih dolaze Kinezi. Čak i na sveučilištima, preko Konfucijevih instituta, šire dezinformacije i propagandu Kineske komunističke partije. Naravno, tu je i Iran. Venezuela navodno zakonski financira političke stranke u Italiji i Španjolskoj, a Turska preko svojih etničkih zajednica u Francuskoj ili Njemačkoj širi dezinformacije i pokušava utjecati na izborne procese u tim zemljama", obrazlaže Talijan Sandro Gozi, član posebnog europarlamentarnog odbora koji se bavi dezinformacijama i stranim utjecajima, a ujedno je zadužen i za prijedlog nove zakonske regulative posvećene transparentnosti i političkom oglašavanju na digitalnim platformama.
"Primarni je cilj povećati transparentnost kada su u pitanju izborni procesi ili referendumi. Korisnici digitalnih platformi moraju znati kada je neki sadržaj dio političke kampanje, želimo uvesti jasnu oznaku za političko oglašavanje. Mora biti jasno tko je kandidat i tko stoji ili njega, kao i iza kampanja nevladinih organizacija. Ako se u Francuskoj održava referendum o nuklearnoj energiji, a Greenpeace u novinama i na društvenim mrežama lansira kampanju protiv nuklearne energije, to je svakako političko oglašavanje. Ne smijemo biti naivni.
Pripadnost nevladinoj organizaciji ne znači nužno da je netko anđeo. Ni svaka politička stranka nije po definiciji vrag", pojašnjava Gozi, uz napomenu da je takav prijedlog dio zakonskog paketa posvećenog zaštiti demokracije, te da je intencija zabraniti političko oglašavanje od strane aktera koji nisu iz EU, ali da se to još mora raspraviti s državama članicama.
Nakon pandemije koronavirusa, brexita i ruske invazije na Ukrajinu, Europska komisija nenadano se pretvorila u organizaciju s kriznim menadžmentom. Nacrt prijedloga Paketa za zaštitu demokracije, čiji je osnovni cilj spriječiti vanjske faktore da se miješaju u izborne procese u zemljama EU-a, procurio je u poslovično dobro obaviješteni Politico.
Teško da će u postojećem obliku kroz nekoliko tjedana iza njega službeno stati Europska komisija. Navodno je namjera bila uvesti obvezu registriranja svih nevladinih udruga u EU, te zabraniti bilo kakvo financiranje izvan Unije. Ali to bi bilo identično onome što je već učinio Orban ili što sada predlažu vladajući u Gruziji. A to u Europskom parlamentu ne žele. I dalje stoga traju konzultacije i s Komisijom i s nevladinim udrugama.
"Nije posve jasno što je glavna nit vodilja Paketa za zaštitu demokracije, što su zacrtani ciljevi. Naravno, svi se slažemo u tome da našu demokraciju moramo zaštititi bolje nego u prošlosti. Moramo jačati otpornost. Toksične vanjske igrače moramo učiniti vidljivima, a financiranje stranaka mora biti transparentno. Kao i sve što je naštetilo demokratskim institucijama u EU u najširem smislu riječi", ne ostavlja mjesta dvojbi Viola Von Cramon-Taubadel.
"Želimo izbjeći i uporabu osjetljivih podataka na digitalnim platformama u svrhu političkog oglašavanja. Zazivamo zabranu određenih tehnika, profiliranja ili mikrotargetiranja, kada su u pitanju osjetljivi podaci, poput vjerskog uvjerenja ili seksualne orijentacije.
Želimo, naime, izbjeći skandale poput onoga s Cambridge Analyticom, kada je ukradeno do 87 milijuna korisničkih podataka, a kako bi se pomoglo referendumu o brexitu i Trumpovoj predizbornoj kampanji. Kada su u pitanju drugi podaci - spol, lokacija, dob ili informacija o tome da prvi put glasate - takvo što bilo bi dozvoljeno uz suglasnost pojedinca. To je prijedlog Europarlamenta, ali vidjet ćemo što će biti rezultat pregovora s Vijećem i državama članicama", kazuje nam Sandro Gozi.
Embargo na TikTok
Iz Pekinga za to vrijeme poručuju Bruxellesu da su u strahu velike oči. Zabrana TikToka na službenim mobitelima kod zaposlenika u državnim upravama i vojskama zemalja članica Unije, ali i na razini EU-a, nije korak prema općoj zabrani te kineske aplikacije na teritoriju EU-a, već samo mjera kibernetičke zaštite, uvjeravaju eurokrati. I švedske vlasti brine to što su strani državni akteri aktivni na TikToku, Facebooku, Snapchatu, Discordu ili drugim društvenim mrežama...
"Švedska vojska zabranila je upotrebu TikToka na službenim telefonima. U tome ne vidim problem. Moj službeni telefon nije platforma za slobodu govora, uz pomoć njega obavljam posao za koji sam plaćen. Problem s TikTokom nije toliko u sadržaju koji Kinezi šire već u informacijama koje prikupljaju, saznanjima koja na taj način dobivaju o pojedincima. Ja ni na privatnom mobitelu nemam TikTok jer Kina bi tada znala kako izgleda moj svakodnevni život. To je opasno, na taj način stvara se baza podataka uz pomoć koje se može hibridno djelovati na pojedince. Činjenica je da naša djeca žele biti na TikToku i širiti putem te aplikacije razne sadržaje i mi se svakako moramo pozabaviti tom vrstom veće ranjivosti", upozorava Mikael Tofvesson.
Ondje gdje nema posebne agencije za psihološku obranu, mediji i nevladin sektor moraju odraditi veću domaću zadaću, zaključuju stručnjaci. Jer strani igrači vrebaju ranjive dijelove europskih društava i strpljivo čekaju priliku. Nisu imuni ni pioniri u toj borbi, pa u Stockholmu vjeruju kako će Rusi u budućnosti pokušati izazvati društveno nepovjerenje i socijalne nemire i u Švedskoj, ali i diljem Europe. I to aktiviranjem raznih ćelija, budući da gube društvene mreže kao polugu toksičnog utjecaja.
Ruska kampanja
"Vjerojatno smo otporniji od drugih nacija jer imamo veliko povjerenje u specijalizirane agencije i vlasti, kao i u naš društveni sustav. Ali Rusija kampanju protiv Švedske vodi od 2015. i pokušava srozati tu razinu povjerenja. Primjerice, migrantsku situaciju u Švedskoj povezuju s terorizmom, kriminalitetom, društvenim nemirima i ekonomskom nejednakošću, a potom dodaju da je krivnja na švedskoj vladi. I u drami oko koronavirusa simplificirali su stvar kako bi stvorili kaos i nepovjerenje u našem informacijskom okruženju. Na taj način pripremaju naše stanovništvo na dan kada će nas htjeti napasti. Mi zasad nismo u velikoj opasnosti, ali Rusi djeluju oportunistički i koriste svaki moguæi incident. Rekao bih da je trenutačno ruski utjecaj na europske, osobito nordijske zemlje - slab. Mi u Švedskoj imamo puno veće probleme s islamističkim skupinama. Naša agencija neprestano razotkriva kako koriste nevladine organizacije za prikupljanje novca u Švedskoj, a potom šire nedemokratske vrijednosti i dezinformacije.
Prošle godine bili smo izloženi nikad većim islamističkim dezinformacijskim kampanjama, Rusi im nisu ni blizu. Podignuli smo svijest među švedskim građanima o tome, ojačali otpornost našeg društva. I nije riječ o zabrani slobode govora ili blokiranju rada tih organizacija. One su karakterom nedemokratske. Vjerujem da su Digitalni forenzički istraživački laboratorij Atlantskog vijeća i Bellingcat vrlo dobri primjeri kako otvoreno društvo treba djelovati po tom pitanju. Ne koristeći obavještajnu zajednicu. Jer možete li doista vjerovati obavještajnim podacima? Mediji tu imaju ključnu ulogu. Uz njihove istraživačke metode, mediji te prijetnje i takve vrste aktivnosti čine vidljivima. Vlade tu ne bi smjele biti uključene", zaključuje Tofvesson.
"Trenutačno diljem Europe pokušavamo poduprijeti skupine koje zovemo vilenjaci. Oni žele pomoći u moderiranju rasprave u javnom prostoru i filtriranju dezinformacija, dobrovoljno i bez financijske naknade. Upućuju ljude na provjeru onoga što im se čini kao dezinformacija, nude poveznice na neovisna istraživanja koja su činjenično utemeljena. Sve je krenulo još prije 7-8 godina, ponajviše kao reakcija društva na ruske digitalne nasrtaje. Bez otkrivanja identiteta, vilenjaci su se okupili i krenuli s djelovanjem, ponajprije na Baltiku. Uz želju da rasprave na društvenim mrežama učine zdravijima, te da ispravljanjem neistina podignu društvenu svijest o opasnosti koju donose lažne vijesti i dezinformacije. S vremenom su neki od njih razvili model suradnje s novinama, za određeni honorar provjeravaju činjenice i pomažu pri moderiranju foruma ispod njihovih članaka. U nekim zemljama vilenjaci su se povezali s vladama, koje ih podupiru i financijski.
Bitno je naglasiti da pritom rade neovisno o bilo kojoj instituciji i ne promoviraju ničiji stav. Želimo poduprijeti takve skupine. Ne financijski, već na način da apliciraju za stipendije dostupne novinarima ili znanstvenicima koji se bave dezinformacijama. Želimo i njihovo međusobno povezivanje. Postojala je inače svojevrsna Akademija za vilenjake, susretali su se ondje jednom godišnje. Pandemija koronavirusa to je, međutim, zaustavila. Mnogima od njih nije lako djelovati, i dalje rade tajno. Ali time što su izvan sustava štite svoju neovisnost", dodaje Dana Spinant.
EU ne nameće narative
"Trebamo se pobrinuti da mehanizam provjere činjenica funkcionira. Moramo surađivati s Metom ako i ne postoji posebna regulativa. Trebamo sustav uzbunjivanja, poput onoga što je Twitter napravio s tadašnjim američkim predsjednikom Trumpom, kada je višestruko ponovio da su Trumpove tvrdnje laž koja se ne može provjeriti. Najmanje što morate jest informirati svoje čitatelje da te činjenice nije moguće provjeriti.
Takav je standard dohvatljiv u suradnji s tehnološkim platformama, ako su one za to voljne. Naravno, to i dalje ne rješava problem golemih rizika s kojima živimo", sliježe ramenima Von Cramon-Taubadel, svjesna da nema jedinstva između najbitnijih članica Unije i Europskog parlamenta kada je riječ o konkretnim alatima kojima se želi spriječiti zloporaba društvenih mreža u svrhu malignog političkog djelovanja i unutar liberalnih demokracija, a onda i u slučaju stranih aktera.
U Bruxellesu će reći da EU nije poput bivšeg Sovjetskog Saveza ili Kine pa da može svojim građanima nametati narative. I da se u konačnici sve svodi na to kakvu Europu oni žele. Istovremeno, zbog djelovanja Trumpova nekadašnjeg gurua Stevea Bannona uoči posljednjih europskih izbora još uvijek podrhtavaju nagriženi politički temelji Starog kontinenta. Prognoze po tom pitanju nisu dobre, očekuju se novi naknadni seizmički šokovi...
"U svakoj zemlji postoji taj krajnje desni, konzervativni, autoritarni dio društva. Imaju političke predstavnike i ovdje u Europarlamentu. Bojim se da će ta politička opcija samo jačati. Trebamo lobirati za prosvijećeno društvo, pobrinuti se da osobito nove generacije cijene vrijednosti EU-a i ne uzimaju ih zdravo za gotovo.
To je naš svakodnevni zadatak. Kako možemo utjecati na medijsku pismenost u Mađarskoj, primjerice? Nemamo doticaj s obrazovnim programom ondje, ne možemo utjecati na tamošnji kurikul. Svakako možemo napraviti više kada su u pitanju Youtube ili društvene mreže. Pogledate li kampanje europskih povjerenika na Instagramu, sve to zvuči i izgleda lijepo, ali nije dovoljno privlačno 16-godišnjacima da u konačnici razdragano kliču EU i na biračkom listiću zaokruže najdemokratskije političke opcije. Trebamo pametnije kampanje, angažiranje boljih reklamnih agencija i privlačnije reklamiranje EU-a.
Jer neki drugi su u to investirali puno novca, angažirali najbolje profesionalce, znaju kako manipulirati sa sviješću ljudi? EU je tek krenula s prijedlozima kako se time pozabaviti. Zemlje članice, povrh svega, nisu spremne odreći se ni najmanjeg dijela suvereniteta ili nadležnosti, pa i po pitanju borbe s dezinformacijama. Na tom polju koordinacija se odvija jako teško. Čak i kad bi EU činila više, a nadam se da u budućnosti hoće, ne treba očekivati da će članice Unije nužno aplaudirati tome", nije optimistična Viola von Cramon-Taubadel.
Za to vrijeme obrisi novog multipolarnog svijeta rađaju se u krvi i ratu, upravo na europskom teritoriju, a postojeća arhitektura Europske Unije u prosjeku je dnevno 14 puta izložena kibernetičkim napadima. Pošasti 21. stoljeća svom snagom obrušile su se na Utvrdu Europu. Onu čiju armaturu svakako slabi zastrašujući podatak - 55 posto građana, pokazuju istraživanja, medijski je nepismeno…
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
