ZAGREB

Tradicija uzgoja lipicanaca kandidat za upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Tradicije uzgoja lipicanaca kao višenacionalna nominacija osam država predana je kao prijedlog za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, a konačnu će odluku UNESCO-ov odbor donijeti 2021. godine, priopćilo je Ministarstvo kulture.

"Tradicije uzgoja lipicanaca (Lipizzan Horse Breeding Traditions) kao višenacionalna nominacija osam država (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Mađarska, Italija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), predana je kao prijedlog za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva", stoji u priopćenju.

Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a evaluirat će nominaciju te odlučivati o upisu tijekom svoje 16. sjednice u prosincu 2021. godine.

Tradicije uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu važan su dio kulturne baštine RH te su kao nematerijalno kulturno dobro upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske početkom 2017. godine.

Krajem 2017. godine započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u, Ministarstvo kulture je glavni koordinator RH za pripremu i izradu nominacije, a podršku u pripremi nominacije dali su brojni nositelji ovog kulturnog dobra, od Državne ergele Đakovo i Lipik do većih i manjih konjogojskih udruga koje se bave uzgojem lipicanaca na području Slavonije, Baranje i Srijema, kao i znanstvene, obrazovne, kulturne i upravne institucije.

Uzgoj lipicanaca imao je veliku ulogu u hrvatskoj povijesti, posebice u kulturi plemićkoga, veleposjedničkoga i vojnoga sloja, kao i u narodnome životu. Prvi lipicanci na području Hrvatske uzgajani su već oko 1700. godine u ergeli grofa Andrije Jankovića u Terezovcu (današnjem Suhopolju) kod Virovitice. Na toj je ergeli nastala linija Tulipan oko 1800. godine. Službeno je uvrštena u jednu od osam priznatih linija pastuha lipicanske pasmine i jedina je porijeklom iz RH.

Uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj danas se provodi u dva oblika: uzgoj u državnim ergelama i tradicijski uzgoj u seoskim gospodarstvima. Između oba načina postoji uska povezanost i usklađenost koja se razvija od 19. stoljeća, a posebno je naglašena od 20-ih godina 20. stoljeća, kada su osnovane prve konjogojske seljačke udruge u Slavoniji.

Republika Hrvatska na UNESCO-ove je popise upisala ukupno 17 nematerijalnih kulturnih dobara.

"Takav izniman uspjeh ostvaren je dugogodišnjom suradnjom Ministarstva kulture, Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i hrvatskih stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih institucija te lokalne zajednice", ističe se u priopćenju Ministarstva kulture.


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini