Kuća fresaka u Draguću
Predstavljena monografija "Kastavska slikarska škola" Željka Bistrovića: Jedno od najznačajnijih poglavlja hrvatske povijesti umjetnosti
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
U Kući fresaka u Draguću, upravo u prostoru u kojem do punog izražaja dolazi značaj zidnog slikarstva u Istri, specifičnog fenomena kulturne baštine, svečano je predstavljena dugo iščekivana monografija »Kastavska slikarska škola« autora Željka Bistrovića, obimno djelo koje detaljno obrađuje fenomen lokalne slikarske škole aktivne u posljednjoj trećini 15. stoljeća na širem prostoru Istre, Kastva i Slovenskog Krasa.
Utjecaji starih majstora
Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri jedno je od najznačajnijih poglavlja hrvatske povijesti umjetnosti. Gustoćom sačuvanih zidnih slika iz ovog razdoblja Istra se ističe i među europski regijama. Najveći dio korpusa nastaje u kasnogotičkom razdoblju. Središnju pojavu kasnogotičkog slikarstva, u Istri predstavljaju dvije radionice kojima je zajedničko da su njihovi nositelji obitavali u Kastvu.
Kastavska slikarska škola, predvođena istaknutim voditeljima radionica Vincentom i Ivanom iz Kastva, ostavila je u nasljeđe neke od najvrjednijih i najpoznatijih ciklusa kasnogotičkih zidnih slika na istarskom poluotoku i susjednim regijama, poput fresaka u crkvama sv. Marije na Škrilinah u Bermu, sv. Jurja u Lovranu, Blažene Djevice Marije u Božjem polju, sv. Trojstva u Hrastovlju, sv. Helene u Gradišču pri Divači, i ostalima.
- Korpus Vincenta i Ivana iz Kastva i njihovih suradnika, korpus je od jedno trinaest oslikanih lokaliteta od kojih su neki fragmentarni. Fascinantno mi je da su dva slikara iz istog malog mjesta imala radionicu, a da takvih radionica nije bilo u većim centrima gdje su bile biskupije. Nitko se nije posvetio njihovom međuodnosu, a da bi se to napravilo treba se taj korpus kao cjelina istražiti i pokušati utvrditi sudionike, kazao je Željko Bistrović.
Autor monografije dr. sc. Željko Bistrović detaljno obrazlaže sva poznata djela, ali i rasvjetljava utjecaje starijih majstora, kao i izravne utjecaje onovremenih grafičkih predložaka s područja današnje Njemačke i Nizozemske, te spominje novootkrivena djela ove škole koja se trenutno restauriraju u Kastvu i Roču. Kroz suradnju s urednicama, mr. sc. Sunčicom Mustač i muzejskom savjetnicom Katarinom Marić, u knjizi je uspješno rekonstruirana i prikazana specifična umjetnička klima ovog užeg kulturnog kruga, koja se danas zahvaljujući novim spoznajama interpretira u znatno širem europskom kontekstu.
Bistrović je, zapisala je u predgovoru Mustač, na temi Kastavaca doktorirao 2017. godine na Zadarskom sveučilištu, njegov je doktorski rad postao srž knjige, no ipak, tekst rada je prilagođen, negdje bolje objašnjen, ponegdje skraćen, a dijelom i obogaćen istraživanjima koje autor ovdje prvi put spominje, kao što su novootkrivene zidne slike u crkvi sv. Bartolomeja u Roču i u kapeli sv. Antuna podno Kastva.
Na iznimno dobro posjećenom predstavljanju knjige u Draguću, govorio je i dr. sc. Ivan Matejčić, izvanredni profesor u mirovini, ujedno recenzent izdanja.
- Kod nas i ne samo kod nas, u razdoblju srednjega vijeka, zidno je slikarstvo uz arhitekturu najeksponiraniji vizualni medij. Suvremenim terminima: dominantan masovni medij. U razumijevanju duha srednjeg vijeka zidna slika je prevažan dokument. A tih dokumenata u Istri, rekli su mi, sačuvano je na preko 120 mjesta. Naša biskupija evidentirala je približno 350 crkava i kapela, a kada tome pridodamo i ruševine, ostatke, arheološke nalaze, pisana svjedočanstva, dolazimo do brojke od preko 400. Toliko je crkava vjerojatno bio i u srednjem vijeku u Istri. A sve su crkve bile oslikane - na ovakav ili drugačiji način, kazao je Matejčić.
Naglasio je da istarske freske treba sačuvati. Čuvaju se ne samo fizički nego i na način da se dokumentiraju, popišu, učine bjelodanim, točnije opišu i shvate.
- I tu je naš Željko primjer. On je i prije nego što su ga istarski konzervatori prigrlili na važnom poslu očuvanja narodne baštine, jako dobro znao: Spomenicima se ne može administrirati, spomenike treba istraživati, poručio Matejčić. O knjizi je na predstavljanju govorio i dr. sc. Predrag Marković, redoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Nenadmašni majstori
Bogato opremljena monografija rezultat je dugogodišnjeg rada i široke međuinstitucionalne suradnje. Fotografije fresaka snimili su Ivo Puniš, Jovan Kliska i Renco Kosinožić, precizne nacrte s ikonografskim shemama izradio je dr. sc. Ivan Matejčić, a vizualni identitet knjige potpisuje dizajner Rajko Ban. Predstavljeni lokaliteti plod su predanog rada brojnih konzervatora i restauratora iz Hrvatske, Slovenije i Italije, čime se potvrđuje njezina interdisciplinarna i međunarodna vrijednost. Knjiga je izdana i financirana EU sredstvima kroz program INTERREG Slovenija-Hrvatska u sklopu projekta Terra Gothica Incognita, a njezinu su realizaciju financijski podržali Istarska županija te Povijesni i pomorski muzej Istre, koji je ujedno i izdavač.
Skup su pozdravili direktor PPMI-ja Gracijano Kešac, načelnik Općine Cerovlje Elvis Šterpin, pročelnik Odjela za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica kao i zamjenica istarskog župana Jessica Acquavita.
Zamjenik gradonačelnika Grada Kastva Dean Jurčić, izjavio da je odlično što je Grad Kastav nositelj projekta Terra Gothica Incognita.
- Ova knjiga je vrijedno djelo i zaista smo sretni da je Kastavska slikarska škola predstavljena i na ovaj način. Mi Kastavci posebno smo sretni jer u sklopu ovog projekta uređujemo interpretacijski centar Ivana i Vincenta iz Kastva i praktički ćemo tim projektom, koji bi trebao biti završen do kraja ove godine, na neki način vratiti te nenadmašne majstore freskoslikarstva u njihov Kastav, poručio je Jurčić.
Projekt Terra Gothica Incognita, provodi se u partnerstvu sa Gradom Koprom, PPMI-jem, Pokrajinskim muzejom Kopar, Udrugom hrvatskih putničkih agencija i Regionalnim razvojnim centrom Kopar.
