Matica hrvatska u Sarajevu objavila je novi broj časopisa "Hrvatska misao" (god. XXVI. br. 1-2, nova serija sv. 72.), koji se bavi Sarajevskom deklaracijom o hrvatskom jeziku.

Književnik Mile Pešorda u tekstu Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku - zatiranja i prešućivanja "Narodnih zahtijevanja" 1971.-2021. ističe da je Deklaracija nastala u ozračju preporodnoga Hrvatskog proljeća, kao stvarateljski dijalog s poviješću i suvremenošću te kao čin posvećen demokratizaciji društva i ravnopravnosti hrvatskoga naroda s druga dva naroda u BiH.

Deklaracijom je, naglašava, uzeta u obranu prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. u Grudama i Drinovcima kulturno-književna manifestacija Šimićevi susreti.

Deklaraciju su, napominje, potpisala sedmorica hrvatskih književnika Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Stanislav Bašić.

Nakon sloma Hrvatskoga proljeća Sarajevska deklaracija poklopljena je posvemašnjom šutnjom, a njezini tvorci opkoljeni ušima čuvara poretka, podsjeća Pešorda i dodaje kako je izronila na svjetlo dana tek nakon velike povijesne i političke promjene započete 30. svibnja 1990. godine.

Hrvatski je jezik danas i u Bosni i Hercegovini ustavna kategorija, koji takvim i opstaje, jezik tisućljetno samosvojan i jedinstven, ističe Pešorda.

Novi broj časopisa, uz pjesme Mile Pešorde, donosi i teme o antičkom Kreševu, Bosanskoj Posavini u književnosti, Ivanu Meštroviću, nestanku hrvatskoga pjevača Andrije Konca te pokušaju osnivanja starinarskoga društva "Kulin Ban".

Povezane vijesti

• Feministička kritika totalitarnog uma
• Predstavljen 16. svezak časopisa Problemi sjevernog Jadrana
• Objavljen novi broj "Istarskog geodeta": Primjenom novih geodetskih tehnologija do novih spoznaja u arheologiji Rovinjštine