LOKALNI IZBORI

TKO DOBIVA, A TKO GUBI NA IZBORIMA U POSEBNIM EPIDEMIOLOŠKIM OKOLNOSTIMA? Tiskani mediji i dalje su glavna platforma za predizbornu kampanju

Lokalni izbori su, kažu stručnjaci, najvažniji izbori jer o njima ovisi neposredan standard stanovnika nekog grada ili općine. Ipak, ne očekuje se da će izlaznost biti veća nego prije – štoviše, pokvare li se epidemiološke brojke – bit će slabija i na njih će izaći još manje od uobičajenih pedeset posto birača

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
Ilustracija (Snimio Eduard Strenja / Arhiva)

Ilustracija (Snimio Eduard Strenja / Arhiva)


Recentno raspisivanje lokalnih izbora – Vlada je odredila izlazak na birališta 16. svibnja u prvom, odnosno 30. svibnja u drugom izbornom krugu – postavilo je pred sve sudionike tog procesa nove izazove. Naime, ne ublaže li se epidemiološke mjere koje su danas na snazi – poput zabrane okupljanja više od 25 građana na otvorenom – neće biti predizbornih skupova i druženja kandidata s masom potencijalnih birača. Umjesto toga, kažu komunikacijski stručnjaci s kojima smo razgovarali, s biračima će se komunicirati preko digitalnih mreža ili na stari, „papirnati“ način – lecima, oglasima u novinama i plakatima.

Tradicionalno animiranje birača

- Stranke će svoje poruke sada prebaciti u „digitaliju“ – na društvene mreže i internet gdje mogu ciljano doprijeti do birača. Naravno, tu je i izazov – ljude koji su stariji od pedesetak godina i ne koriste društvene mreže trebat će se animirati na tradicionalni način – lecima, oglasima, poštom. Procedura će biti malo drukčija i kod sakupljanja potpisa jer je ionako predugo da prikupljanje potpisa traje četrnaest dana jer ih svi sakupe prvih dana i nije logično da to traje isto kao i cijela kampanja. Sada neće biti druženja na štandovima i vabljenja glasova, objašnjava PR stručnjak Krešimir Macan i dodaje:

- Bit će manje dijeljenja upaljača i olovaka biračima.

Ankica Mamić, komunikacijska stručnjakinja, ističe da su se stranke uglavnom prilagodile novom normalnom.

- Prošle parlamentarne izbore imali smo u nešto boljoj covid situaciji, ali ipak pod pritiskom epidemije. U kampanji nećemo imati velike skupove kojima se, prije svega, motiviralo članstvo da volontira i pomaže. To nećemo gledati, ali to će se pokušati zamijeniti propagandom na društvenim mrežama i kampanjom „od vrata do vrata“. U malim sredinama to prolazi, u velikim gradovima je to problematičnije jer za to nema dovoljno vremena. Danas stranke rade propagandu po kvartovima – donesu štand, okupe pet-šest ljudi, pozovu novinare i sve snime, te kasnije prošire po društvenim mrežama. Kao što se i press konferencije rade virtualno, tumači Mamić.

Koliko će stariji birači povjerovati novim tehnologijama i digitalnom marketingu, teško je pretpostaviti.

- Najstarije biračko tijelo ima SDP. Njih će se privući plakatima i mainstream medijima, oglasima u lokalnim medijima i slično. Jako su važni lokalni mediji i stranke će ići prema klasičnim i novim medijima sa svojim oglašavanjem. Neki kandidati su već odavno krenuli s klasičnim oglašavanjem, poput Vesne Škare-Ožbolt u Zagrebu koja se oglašava od rujna prošle godine, napominje Ankica Mamić.

Prednosti starih stranaka

Lokalni izbori posebniji su od općih izbora za parlament ili onih za predsjednika države i na njima se ne može primijeniti jednak pristup stranačkoj propagandi s nacionalne razine. Svaka županija, grad i općina imaju svoje probleme i teme koje su zanimljive biračima – što kandidati trebaju poznavati – a uz to je važno da se na „terenu“ sklapaju koalicije kakvih nema na nacionalnoj razini i na višoj su razini posve nezamislive. Poslije izbora 2017. godine, primjerice, u Umagu je stvorena vladajuća koalicija SDP-HDZ što je nezamislivo bilo gdje drugdje, a i u ostalim gradovima Hrvatske koalirale su stranke čiji saborski zastupnici zajedno ne popiju ni šalicu kave za vrijeme trajanja cijelog mandata.

- Stranke imaju korist i kad izađu na izbore za koje znaju da ih neće dobiti. Tako podižu vidljivost, prisutni su u medijima i drugo. Nejasno je za neke nezavisne kandidate, ali vidjet ćemo na kraju tko im je platio oglase. Tu mislim i na Škare-Ožbolt i Ivicu Relkovića u Zagrebu, a ima ih i drugdje, smatra Ankica Mamić.

U prednosti su, kažu komunikolozi i PR-ovci, „stare stranke“, one koje imaju organizacije na terenu, svoju biračku „mrežu“ i koje građani prepoznaju po vrijednostima što ih godinama zastupaju. Na razini države, to su svakako HDZ i SDP, dok je u Istri to i IDS kao stranka koja je najvažnija u županiji proteklih trideset godina.

- IDS ima veliku prednost, imaju svoju infrastrukturu i mogu izvući birače na glasališta na izborni dan. Sve stranke koje to mogu su u prednosti, a riječ je o „starim strankama“ među kojima su i HDZ i SDP. U gubitku su sve stranke i kandidati koji na vrijeme nisu gradili svoju vidljivost. Teže im je ako su mislili kako će ići među građane, a to sada ne mogu odnosno ako nemaju „teren“, stranačke organizacije koje djeluju u općinama i gradovima,“ objašnjava PR-stručnjak Krešo Macan koji kaže da ćemo, u slučaju poboljšanja epidemiološke situacije imati „normalne izbore.“

„U Istri je nerealno očekivati bilo kakvu promjenu. Postoji kontinuitet u vidu IDS-a koji ima svoju mrežu glasača“, dodaje Ankica Mamić.

Nove stranke, poput Možemo! ili Domovinskog pokreta, u nekim su dijelovima zemlje zbog toga u lošijem položaju jer nemaju terenske organizacije – ili su ih nedavno osnovale. Možemo! dobro stoji u Zagrebu – zagrebačkom problematikom bavi se na terenu i u gradskoj skupštini već godinama, ali drugdje u Hrvatskoj nemaju prepoznatljivost. Isto se može reći za stranku Centar – koja je kao Pametno prepoznata u Splitu gdje ima kandidata za gradonačelnika s dobrim rejtingom – ali je u Istri nitko ne poznaje.

Upitna izlaznost birača

- Uzmimo za primjer Možemo! Oni grade svoju poziciju na nacionalnoj sceni, kandidiraju se u Istri gdje imaju slabe šanse, ali su kampanju ipak koncentrirali na Zagreb, kaže Mamić.

Kako će proći stranke koje sačinjavaju vladajuću koaliciju na nacionalnoj razini bit će zanimljivo vidjeti. HDZ po anketama ima šanse po prvi puta dobiti gradonačelnika u Osijeku, kad se govori o četiri najveća grada.

- HDZ ima priliku osvojiti Osijek, a ako im Davor Filipović uđe u drugi krug u Zagrebu, proglasit će izbornu pobjedu, drži Ankica Mamić.

Lokalni izbori su, kažu stručnjaci, najvažniji izbori jer o njima ovisi neposredan standard stanovnika nekog grada ili općine. Ipak, ne očekuje se da će izlaznost biti veća nego prije – štoviše, pokvare li se epidemiološke brojke – bit će slabija i na njih će izaći još manje od uobičajenih pedeset posto birača.

Krešo Macan očekuje da će izlaznost „biti normalna.“

- Možda se situacija s pandemijom normalizira do izbora pa će izlaznost birača biti kao i do sada. Možemo očekivati manju izlaznost tamo gdje su dosadašnji lideri snažni i u položaju favorita, dok će veća izlaznost biti tamo gdje se očekuju promjene u vlasti.

- Na lokalne izbore uvijek izađe najmanje birača, što nije logično jer o tome ovisi kvaliteta života. Možda će izaći neki novi glasači, ali na razini cijele zemlje vjerojatno će izaći manje od polovice birača, ističe Ankica Mamić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum