U protekla tri desetljeća parlamentarne demokracije, viđali smo svakakve primjere ponašanja neovisnih zastupnika. Neki su, poput dr. Slavena Letice, bili izabrani kao neovisnjaci na listi određene stranke - poput njega s izborne liste HSP-a – i cijelo vrijeme mandata bili su u Klubu HSP-a. Neovisni zastupnici bili su Ljubo Jurčić i Ivo Josipović – koji su tijekom mandata postali članovi SDP-a, ali bilo je dosta onih koji nisu bili članovi stranke pa su preletali iz kluba u klub

Hoće li neovisni kandidati na kandidacijskim listama stranaka i koalicija koje se natječu na parlamentarnim izborima biti poslušni vojnici partija čiji su kandidati – ili će postati žetončići koje će vladajuća većina ubaciti u svoju glasačku mašinu kada im to postane potrebno? Sudeći prema dosadašnjem iskustvu, posebice prema onom iz netom raspuštenog devetog stranačkog saziva, žetončića će biti svih boja, a detektirat ćemo ih već pri slaganju parlamentarne većine. Nema sumnje, u tom će poslu biti i iznenađenja i s lijeva i s desna, dok je opći zaključak koji se već danas može reći – parlamentarna većina bit će nestabilna i podmitljiva kao i ova koju smo imali do sada. Dodatno je samo pitanje – hoće li žetončiće pokupovati HDZ ili SDP – i po kojoj cijeni?

Politički analitičar Davor Gjenero tvrdi kako su samo dvije koalicijske liste relativno imune da mogućnost da im neovisni kandidati koje su pokupili u nedostatku vlastitih kadrova, odnosno zbog toga što im odgovaraju za privlačenje birača po pojedinim izbornim jedinicama. To je lista HDZ – koja koalira u nekim jedinicama s HSLS-om, HDS-om i neovisnom „HSS-ovkom” Marijanom Petir, te lista Restart koalicije gdje sjede dvije „konsolidirane stranke” - SDP i IDS – te niska političkih bisera od Kreše Beljaka do Anke Mrak Taritaš.

Poklonili mandate

„Najprije treba pogledati kako su složene liste i tko je kome poklonio mandate koje sami kandidati i njihove stranke ne bi osvojili,” pojašnjava Gjenero.

- Na listi Restart koalicije imamo dvije konsolidirane stranke, SDP i IDS čiji su mandati neupitni i čiji zastupnici neće promijeniti stranku. Tu možemo pribrojiti i mandat PGS-a i Matiju Posavca, međimurskog župana te Damira Bajsa, bjelovarskog župana koji će vjerojatno dobiti mandat. Sve drugo su pokloni i time je SDP sebe unaprijed doveo u inferiornu poziciju jer se „broje” i važni su samo oni koji će biti članovi stranačkog kluba. Oni koji to neće biti, mogu kao nezavisni zastupnici krenuti svojim putem, kaže Gjenero.

U protekla tri desetljeća parlamentarne demokracije, viđali smo svakakve primjere ponašanja neovisnih zastupnika. Neki su, poput dr. Slavena Letice, bili izabrani kao neovisnjaci na listi određene stranke - poput njega s izborne liste HSP-a – i cijelo vrijeme mandata bili su u Klubu HSP-a. Neovisni zastupnici bili su dr. Ljubo Jurčić i dr. Ivo Josipović – koji su tijekom mandata postali članovi SDP-a, ali bilo je dosta onih koji nisu bili članovi stranke pa su preletali iz kluba u klub. Primjer nekolicine bivših Mostovih zastupnika, poput Vlahe Orepića iz posljednjeg saborskog saziva, ili Kažimira Varde koji se iz HSU-a skrasio u stranci Milana Bandića, dokaz su nestabilnosti koju „nezavisni” nose sa sobom.

„Većina se ne broji na izborni dan, nego na dan formiranja Hrvatskog sabora. Nisu problem neovisni za koje se zna da će ostati u stranačkom klubu, nego oni koji će se ponašati posve neovisno. Oni ne jamče stabilnost parlamentarne većine,” kaže Gjenero.

„Ljudi koji svojom karijerom iz građanstva nešto donose stranci s kojom se kasnije povežu, poput Josipovića, jedna su priča, dok su kandidati s posebnim političkim aranžmanima ili željom za očuvanjem nepostojećih političkih karijera druga. To je najočitije s Goranom Aleksićem iz Snage, a takvih slučajeva ima dosta i na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore. Kad se pogleda gdje Škoro ima sigurnu prolaznost, tada će se vidjeti da mu ulaze neovisni kandidati ili oni koji nisu u njegovoj stranci.

Naprimjer, u petoj izbornoj jedinici listu vodi neovisni Ivan Penava, a iza njega je šef HKS-a Ruže Tomašić. Tu Škoro nema svojih ulaznih kandidata. U desetoj izbornoj jedinici Škoro gubi mandat ako ga osvoji Ruža Tomašić jer će ga dobiti njezin zamjenik, a ne Domovinski pokret,” razlaže Davor Gjenero dokazujući kako nas posve izvjesno čeka raspršeni parlamentarni saziv u kojem će brojne stranke biti podložne raznim dogovorima.

„U devetoj izbornoj jedinici, Domovinski pokret u Hrvatski sabor vjerojatno šalje Hrvoja Zekanovića, šefa suverenista. Dakle, na prvi pogled je jasno kako najmanje četiri mandata Škoro poklanja koalicijskim partnerima s kojima neće imati saborski klub,” kaže Gjenero.

Zanimljivi slučajevi nezavisnih kandidata uočljivi su na kandidacijskim listama Mosta. Bračni par Marija Selak-Raspudić i Nino Raspudić neovisni su na prvim mjestima Mostove liste u prvoj i drugoj izbornoj jedinici – ali nikad nisu potvrdili kako će biti članovi Mostova parlamentarnog kluba – ako će takav postojati u novim saborskom sazivu.

„To je pokušaj da se Most pokaže kao novo lice i da, ako uđu u parlament, dobiju novo prepoznatljivo članstvo. Raspudići u Zagrebu i neovisni Marin Miletić u osmoj izbornoj jedinici pokušaj su da se Most prikaže kao politička atrakcija, novost i stranka s novom politikom,” smatra Gjenero.

Stara lica

Uz nova lica, u neovisne kandidate ubrojila su se i dobro poznata stara politička lica koja su nekada pripadala utjecajnim strankama. Dobar primjer je Damir Kajin, neovisni nositelj liste Demokrata i Hrvatskih laburista u osmoj izbornoj jedinici kojeg javnost dobro poznaje kao bivšeg sabornika IDS-a.

„Taj primjer pokazuje kako ima kandidata koji su politički mrtvi, ali se pokušavaju vratiti u politički život i spremni su na sve. S druge strane, partije koje ih kandidiraju također su spremne na sve jer politički ne postoje,” objašnjava Gjenero.

„Tu se vidi velika prednost SDP-a i HDZ-a jer su konsolidirane stranke i mogu u velikoj mjeri jamčiti da će ljudi koje su kandidirali u velikoj mjeri ostati do kraja u njihovim redovima,” ponavlja Gjenero.

Ipak, HDZ je na svojoj listu u šestoj izbornoj jedinici kandidirao Marijanu Petir, nekadašnju eurozastupnicu HSS-a i konzervativnu političarku, što je ocijenjeno nužnim zbog činjenice kako ima biračko tijelo koje joj da izborima donijelo četrdesetak tisuća glasova. Sama Petir izjavila je kako ne će postati članicom HDZ-a jer se još uvijek smatra HSS-ovkom bez obzira što je izbačena iz te stranke.

„Marijana Petir je dio demokršćanskog miljea i nije neobično što je na izborima kandidira HDZ. Ona sada nema svoju stranku, a neće je tako brzo ni imati. Stavljajući Petir na listu, HDZ je proširio svoju biračku bazu. Ona je konzervativna, ali dosljedna i prepoznatljiva,” tumači Gjenero.

Analiza stranačkih lista pokazuje kako na ulaznim kandidacijskim mjestima za Hrvatski sabor ima dvadesetak neovisnih kandidata. Od njih, barem je četvrtina nesigurna, odnosno mogli bi svoju neovisnost preseliti s jedne na drugu stranu političke arene. Drugim riječima, stabilnost novog saborskog saziva mogla bi biti podjednako „klimava” kao i dosadašnja, a žetončići za punjenje većinskih glasačkih stranaka sigurna su pojava.

Povezane vijesti

• Parlamentarni izbori donijeli bi stare rezultate
• Manjine se prikazuju u krivom svjetlu kako bi ih se ocrnilo
• Tušek: HDZ je spreman, neovisno kada su izbori