U Srbiji je pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović s 429, naspram Milanovićevih 419 glasova. U Crnoj Gori HDZ-ovka je bila tri glasa jača od SDP-ovca, 106 naspram 103, dok je u Sloveniji dobio Milanović – 169 naspram 101 glasa. Na Kosovu je odlazeća predsjednica dobila 33, a novi predsjednik 22 glasa. U Sjevernoj Makedoniji Kolinda Grabar-Kitarović dobila je 80, a Zoran Milanović 60 glasova

Nedjeljni predsjednički izbori donijeli su zanimljivu izbornu statistiku i nekoliko neobičnih spoznaja o preferencijama hrvatskog biračkog tijela. U budućim kalkulacijama što se odnose na predstojeće parlamentarne izbore svakako je najvažnije uračunati rezultate kojeg su kandidati SDP-a Zoran Milanović i HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović dobili po velikim gradovima i županijama, jer će se na njima zasnovati izborne kampanje tih stranaka te stranaka-podupiratelja koje svoje ime stavili na izborni listić uz pobjedničkog ili gubitničkog kandidata.

Naravno, zabilježeno je i nekoliko bizarnosti, poput izbornih rezultata u gradu Lumbarda na Korčuli, gdje su predsjednički kandidati dobili po 150 glasova. Mediji će iz kolektivne memorije morati izbrisati i kako je Sveti Petar u Šumi najsnažnije uporište HDZ-a u Istri – i u drugom krugu SDP-ov Zoran Milanović tamo je dobio stotinjak glasova više od HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović.

U rodnim mjestima Josipa Broza Tita i Franje Tuđmana, nesumnjivih političkih ikona i u 21. stoljeću, pobijedio je Zoran Milanović. U Titovom Kumrovcu je Milanović dobio 419 glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 243 glasa. U Velikom Trgovišću, gdje je uređena i spomen-kuća dr. Franje Tuđmana, Milanović je dobio 1.103 glasa, dok je HDZ-ova uzdanica osvojila 995 glasova.

U Vukovaru, gradu-heroju, Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila je s 39.984 glasa, naspram 26.722 glasa za Milanovića. HDZ-ova kandidatkinja pobijedila je i u drugim gradovima istočne Hrvatske – Vinkovcima, Iloku i Županji te u Kninu.

Najvažnije brojke stigle su iz najvećih hrvatskih gradova u kojima je Zoran Milanović dobio najveći broj glasova. Presudni su bili glasovi dobiveni u Zagrebu - od 104.091 glasa koliko je više dobio od Kolinde Grabar-Kitarović u drugom krugu, čak 73.992 zaokružena su na glasačkim listićima u Zagrebu. Kad se pogleda statistika po središtima županija, Milanović je popularniji u 14 od dvadeset gradova županijskih središta te u gradu Zagrebu. Više glasova od Kolinde Grabar-Kitarović Milanović je dobio u Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Čakovcu, Bjelovaru, Krapini, Čakovcu, Virovitici, Koprivnicu Zadru, Pazinu, Karlovcu, Sisku dok je HDZ-ova kandidatkinja osvojila Dubrovnik, Šibenik, Gospić, Vukovar, Slavonski Brod i Požegi.

Pobjeda u većini županija nije poboljšala izbornu statistiku Kolinde Grabar-Kitarović, koja je zadobila veće povjerenje u dvanaest županija, dok je Zoran Milanović pobijedio u osam županija i Gradu Zagrebu. Za Milanovića se najmasovnije, uz Zagreb, glasalo u Istarskoj županiji gdje je dobio 76.946 glasova birača.

Glasovi u inozemstvu nisu ni u ovom izbornom ciklusu presudili izbornim rezultatima. Iako je dobila golemu većinu u susjednoj Bosni i Hercegovini, oko 32 tisuće glasova, to nije bilo presudno za ishod glasanja. Zanimljivo je da se glasanje za predsjednika Republike provelo u 47 zemalja, te da je odaziv, osim u BiH, bio zanemariv.

U Irskoj je HDZ-ova kandidatkinja dobila 12 glasova, dok je SDP-ov Milanović dobio 85 glasova. U zemljama regije glasalo se masovnije. U Srbiji je pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović s 429, naspram Milanovićevih 419 glasova. U Crnoj Gori HDZ-ovka je bila tri glasa "jača" od SDP-ovca, 106 naspram 103 glasa, dok je u Sloveniji dobio Milanović – 169 naspram 101 glasa. Na Kosovu je odlazeća predsjednica dobila 33, a novi predsjednik 22 glasa. U Sjevernoj Makedoniji Kolinda Grabar-Kitarović dobila je 80, a Zoran Milanović 60 glasova.

U Afganistanu, gdje su mahom glasali pripadnici Hrvatske vojske, Kolinda Grabar-Kitarović dobila je 91 glas, a novi vrhovni zapovjednik Milanović deset glasova.

Hrvatski birači u Italiji glasali su većinom za HDZ-ovu kandidatkinju – 178 glasova, dok je Milanović dobio 123 glasa.

Što se tiče nevažećih listića, koje je kao opravdanje neuspjeha spomenuo i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa objavio je kako je uobičajeno da ih u drugom izbornom krugu ima više nego u prvom. Neki nevažeći listovi su precrtani, drugi su predani prazni, dok ima i onih koji su nadopisani. Na društvenim mrežama vidjele su se fotografije listića gdje se, uz ime Miroslava Škore, nadopisivalo i imena drugih kandidata iz prvog kruga, poput Katarine Peović ili su poništeni uz napomenu kako se u BiH ne može birati predsjednik Hrvatske.

Povezane vijesti

• SDP u izbore ide s istim ljudima i istom politikom
• Miletić: U IDS-u se razmišlja i o samostalnom izlasku na izbore
• Miletić: Jak IDS u Saboru za glas Istre u Zagrebu