Za podizanje minimalne plaće moraju se stvoriti preduvjeti, odnosno pokrenuti ekonomija kako se dobra namjera političara da pomognu onima s najnižim primanjima ne bi pokazala kao povod za smanjenje broja zaposlenih upravo u toj skupini radnika

Nova Vlada neće krenuti u duboke strukturne reforme. Vrlo vjerojatno neće značajno rezati javni sektor i gotovo sigurno neće zadirati u teritorijalni preustroj, tvrdi Domagoj Juričić, politički i ekonomski analitičar koji je bio i prvi predstojnik Ureda bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a nakon toga radi kao konzultant za mnoge strane kompanije. Mnogi smatraju da je u godinu i pol kako je vodio ured predsjednice to bio i najbolji period u radu bivše šefice države, a da je nakon njegovog odlaska počela serija kikseva koji su doveli do toga da je na Pantovčaku zamijeni Zoran Milanović.

Danas je njegova tvrtka, MKPS mjesto gdje Juričićevi klijenti mogu dobiti dragocjene informacije o političkom i ekonomskom trenutku Hrvatske, pa je tako napravljena i analiza predizbornih programa stranaka koje će 5. srpnja izaći na izbore.

- Koliko takve analize kakvu ste sa svojim timom sada napravili koriste onima koji žele bolje i više razumjeti trenutak u kojem se Hrvatska nalazi?

- Obzirom da su naši klijenti međunarodne korporacije ili institucije, imaju potrebu za takvom vrstom informacija. Ovu analizu odlučili smo objaviti jer smatramo da je u interesu šire javnosti da razumije pozadinu obećanja koja biračima u ovo predizborno vrijeme daju vodeće političke opcije. Naime, svjedočimo potpunoj estradizaciji političkog djelovanja do te mjere da se izgubio fokus sa biti tema. Željeli smo time barem malo doprinijeti vraćanju ka meritumu političke rasprave, jer se izbor političkih opcija sveo gotovo na izbor ljepote, što ukazuje na određene demokratske i društvene deficite.

- Što nam u tom smislu obećavaju barem ove tri trenutačno vodeće opcije s najvećom prilikom za formiranje nove izvršne vlasti?

- Možemo reći kako su ponuđeni programi u tom gospodarskom pogledu konkretni u obećanjima, taksativno navode prijedloge izmjena unutar poreznog sustava, te rješenja za poticanje gospodarstva i ulaganja, ali nažalost bez jasno izražene tendencije prema smanjenju ukupne potrošnje državnog aparata ili udjela države u ukupnom gospodarstvu. Domovinski pokret Miroslava Škore kao svojevrsni temelj gospodarskog programa ističe smanjenje udjela državne potrošnje u BDP-u za jedan postotni bod svake godine, te procjenjuje da bi se državna potrošnja u četiri godine mandata smanjila za 15 milijardi kuna, što je vrlo konkretna mjera, ali nedostaje plan kako će se to postići, zadržavanjem državne potrošnje na istoj razini uz nadu u rast BDP-a u idućim godinama, ili pak rezanjem rashoda državnog aparata.

- Što biste rekli da je istovjetno programima svih navedenih aktera?

- Jedina zajednička točka vodećih takmaca za vlast su porezna rasterećenja. To nipošto nije beznačajno, no izvjesno je da najavljene porezne olakšice neće Hrvatsku učiniti porezno atraktivnom investicijskom oazom, već će predstavljati korak prema povratku na stanje prije desetak godina, odnosno prije globalne ekonomske krize, na koju smo odgovorili povećanjem poreznog opterećenja. Druga zajednička točka programima navedenih opcija je licitacija minimalnom plaćom. Svi se nadmeću tko će obećati veću minimalnu plaću, no za podizanje minimalne plaće moraju se stvoriti preduvjeti, odnosno pokrenuti ekonomija kako se dobra namjera političara da pomognu onima s najnižim primanjima ne bi pokazala kao povod za smanjenje broja zaposlenih upravo u toj skupini radnika.

Povezane vijesti

• SDP u izbore ide s istim ljudima i istom politikom
• Miletić: U IDS-u se razmišlja i o samostalnom izlasku na izbore
• Miletić: Jak IDS u Saboru za glas Istre u Zagrebu