AKCIJA "LABORATORIJ"

KAKO SE PRAO PRLJAVI NOVAC U ISTRI: Milijuni eura stečeni prevarama u Italiji "švercani" preko granice i pohranjeni u SEFOVIMA UMAŠKIH BANAKA

| Autor: HINA
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


Prije tjedan dana talijanski istražitelji uhitili su u Bresci skupinu utajivača poreza, a jedan krak akcije "Laboratorij" vodio je u Hrvatsku, jer su mule nosile novac u sefove banaka u Umagu gdje je bilo skriveno preko 20 milijuna eura, piše u nedjelju Jutarnji list.

“Laboratorij" je kodni naziv akcije talijanskih istražitelja iz Brescie u kojoj je razotkriven “fiskalni inženjering" u kojem je izdano lažnih računa u vrijednosti 268 milijuna eura pri čemu je utajeno 47 milijuna eura poreza čiji krak vodi i do Hrvatske.

Neki od “mozgova" te operacije, koja je ovog tjedna pod velikom pozornošću lokalnih medija, Massimo Batezzi, zvani Max, u osmišljavanju te kriminalne rabote Hrvatsku, odnosno umašku poslovnicu Zagrebačke banke, označio je kao mjesto gdje će “njegove" mule u sefove i na račune pohraniti milijune eura izvučene u tim prevarama.

Uspjeli su samo djelomično. U četiri mjeseca tijekom 2018. godine Batezzijevi ljudi dolazili su kao ugledni poslovnjaci iz Italije i odlazili sa službenicima do sefova. Podigli su više od dva milijuna eura, otvarali račune, namjeravali podići desetke milijuna eura. Onda je za njih uslijedio šok.

“Laboratorij" je zaključan na zahtjev talijanskih pravosudnih vlasti, a pulski Županijski sud nedavno je nepravomoćno produljio blokadu više od devet milijuna eura na nekoliko računa talijanskih državljana za još nekoliko mjeseci.

U međuvremenu, protiv Batezzija je podignuta optužnica i zakazano je suđenje, a onda je u ponedjeljak 18. siječnja “slučaj Laboratorij" dobio neočekivani nastavak. 

Uhićeno je osam osoba, 16 ih je završilo u kućnom pritvoru, a istraga je obuhvatila ukupno 104 osobe i 126 tvrtki od kojih najviše onih koje se bave proizvodnjom papira (22 su imale samo adresu s kućnim brojem).

“Fiskalni inženjering'" osim kreiranja lažnih računa uključivao je i davanje fiktivnih kredita od čak 21 milijun eura prilikom otvaranja djelatnosti, a koje su tobože krpali poduzetnici misleći da će te iznose uštedjeti na porezima kreirajući lažne porezne olakšice. Koristili su razne mehanizme pa i (pre)prodaje tvrtki ili spajanja poduzeća, donosi Jutarnji list.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater