Na internetskoj stranici javnog savjetovanja ovih je dana najavljena promjena dvadesetak zakona, odnosno objavljen je obrazac prethodne procjene koji je prvi službeni korak u proceduri izmjene svakog pojedinog zakona.

Tako promjene na jesen slijede u obiteljskom, ovršnom zakonu, zakonu o humanitarnoj pomoći, osnovnoškolskom obrazovanju, prosvjetnoj inspekciji, besplatnoj pravnoj pomoći, socijalnoj skrbi..

I svi se mijenjaju iz istog razloga, kako bi se provela Vladina mjera decentralizacije i racionalizacije u državnoj upravi. Sabor je već krajem lipnja usvojio zakon kojeg je Vlada označila kao prekretnicu u profesionalizaciji, depolitizaciji javne uprave ali i decentralizaciji države, jer je njime predviđeno da poslovi koje su građani dosad obavljali u uredima državne uprave prelaze u nadležnost županija od početka godine.

Riječ je o dvjestotinjak različitih poslova, od otvaranja obrta, procjene vrijednosti nekretnina, isplate dječjeg doplatka, braniteljskih pitanja, kategorizacije apartmana...

Kasniji rok

Da bi se to doista dogodilo nužno je promijeniti čak 75 zakona, devet uredbi i 46 pravilnika. I Vlada je sada u utrci s vremenom, isto onako kako je bila u slučaju objedinjavanja Državne inspekcije, pa je većinu inspekcijskih poslova to tijelo od ministarstva preuzelo 1. travnja, ali je za dio određen kasniji rok.

Zasad se u Vladi drže toga da će prebacivanje poslova s državnih ureda prijeći na županije kako je i predviđeno 1. siječnja sljedeće godine za što imaju još četiri mjeseca. U ta četiri mjeseca za sve zakone koje je nužno mijenjati potrebno je objaviti obrasce prethodne procjene, pa nakon toga i zakonske prijedloge koji opet moraju biti u javnom savjetovanju, nakon čega tek kreće Vladina i saborska procedura.

Zasad su u obrascima prethodne procjene sva ministarstva navela iste razloge i objašnjenja zašto se mijenja i po nekoliko zakona iz njihova resora. Tako se navodi da je trenutno ustrojeno 20 ureda državne uprave sa 91 ispostavom i 302 matična ureda koji obavljaju poslove iz nadležnosti različitih ministarstva. Uz to je za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave u županijama, gradovima i općinama ustrojeno ukupno 1299 područnih jedinica središnjih tijela državne uprave i njihovih ispostava.

Neutvrđeni kriteriji

Plan da se takvo stanje promijeni čini se dobrodošao i njega bi trebao promijeniti Zakon o sustavu državne uprave na snazi od 18. srpnja, dio Vladinog nacionalnog plana reformi koji sadržava i mjeru decentralizacije. Međutim u objašnjenju baš svakog od dvadesetak prijedloga stoji i to da ne postoje utvrđeni kriteriji za povjeravanje poslova državne uprave jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, niti su utvrđene funkcije i poslovi koji im se mogu povjeriti, što, kako navode svi predlagatelji »pridonosi neuređenosti i nepreglednosti sustava«.

Sada u četiri mjeseca u čak 75 zakona sve što godinama nije bilo jasno uređeno ministarstva trebaju jasno precizirati u brzopoteznim izmjenama zakona, što je već oprobani recept za to da pojedini zakoni i nakon 1. siječnja završe na popravnom i da će trebati doradu kad se na terenu provjeri funkcioniraju li stvari onako kako su zamišljene.

Naši sugovornici u pojedinim ministarstvima kažu da ranije nisu mogli krenuti u zakonske izmjene jer je zakon zbog kojeg moraju mijenjati odredbe u svojim zakonima na snagu stupio tek 18. srpnja, pa se tek nakon toga mogla i pokrenuti službena procedura izmjene ostalih zakona.

Na pitanje imaju li već pripremljene izmjene i hoće li se precizno znati što je čiji posao nakon promjena zakonodavstva, po ministarstvima nam različito odgovaraju, neki su, ako im je za vjerovati promjene pripremili, a neki kažu da će one biti spremne već tijekom ljeta i početkom jeseni.

I ministarstva »priznaju« nelogičnosti sustava

U objašnjenjima koje prate obrasce prethodne promjene za pojedine zakone stoji i to da je cilj uređenje sustava državne uprave na logički dosljedan i cjelovit način, uklanjanje postojećih nelogičnosti ustrojstva, redefiniranje institucija i razina koje trebaju obavljati određeni stupanj i određenu vrstu poslova, kako bi upravni sustav korisnicima dao preglednu i jasnu sliku mreža institucija kojima se mogu obratiti u ostvarivanju svojih pojedinih prava.

Cilj je i da se utvrde jasni kriteriji za povjeravanje poslova državne uprave jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima te unaprjeđenje horizontalne i vertikalne suradnje tijela državne uprave. Pomalo suhoparnim i nerazumljivim jezikom i najvažnija tijela u javnoj upravi, ministarstva priznaju, da sustav dosad nije bio logičan, niti je bilo jasno gdje i kako građani mogu dobiti određenu uslugu i ostvariti svoje pravo.

Ako ni njima koji su dio državne uprave to nije bilo jasno, građani Hrvatske koji su koristili usluge morali su doista biti šampioni strpljivosti.

Povezane vijesti

• Novi zakon usklađuje tržište plina s EU-om
• Burić: Vlada povlači iz procedure izmjene Zakona o radu, onaj o radu do 68. godine
• VLADA Konačni prijedlozi zakona o obradi bimoetrijskih podataka i Obalnoj straži