Poznati novinar Tihomir Ladišić, direktor N1 televizije Hrvatska – koja je prije nekoliko mjeseci uklonjena iz ponude jednog telekom operatera – ima razloga za zadovoljstvo. Prema službenim podacima, najgledanija su pay tv postaja u mreži, dok u konkurenciji svih tv mreža, uključujući HTV, zauzimaju šesto mjesto. U razgovoru za naš list najavljuje nove sadržaje na svojoj televiziji, a prisjeća se i dana kada su mladi novinari imali više strasti nego današnji.

- Prema posljednjim podacima Agencije za elektronsku komunikaciju (AEM), televizija N1 čiji ste direktor i urednik najgledaniji je plaćeni, pay tv kanal u Hrvatskoj.

- To je vrlo zanimljiv fenomen hrvatskog medijskog tržišta. Neusporediv je s podacima iz svijeta gdje su entertaiment i sportski kanali među najgledanijima. U Hrvatskoj je već duže vremena trend da je N1 kao news kanal najgledaniji od svih kablovskih kanala, što pokazuje da smo još uvijek visoko politizirano društvo i da nas publika voli gledati. Kao i da dobro radimo. Radimo program koji nitko drugi nije prije nas radio i uz puno strasti i zalaganja postali smo kanal koji publika voli.

- Pomalo je nevjerojatno da domaće gledateljstvo više voli gledati Sabor, političare i političke analitičare od sporta, MTV-ja ili National Geographic kanala?

- Pa je, i to je neusporedivo sa svijetom. CNN nikad nije među deset najgledanijih kablovskih kanala u Americi, ali N1 je uspio već duže vrijeme, posljednjih godinu dana, postati najgledaniji kablovski kanal u Hrvatskoj i to je veliki rezultat. Politika se kod nas prati kao svojevrsni reality program.

Šesto mjesto

- Među svim TV kanalima, dakle i onima koji se slobodno gledaju preko zemaljske mreže, poput HRT-a, N1 je na šestom mjestu iako ga se ne može pratiti preko antene, da tako kažem?

- To je posebno zanimljivo jer je znatno manje korisnika kablovske televizije od Slovenije, gdje je pokriveno devedeset posto kućanstava, ili Srbije gdje je također veća pokrivenost. U Hrvatskoj se tržište nije razvijalo zbog duopola dva operatera, cijene su bile visoke i tehnologija je slabo razvijena. Internet je još spor i u Hrvatskoj je tek pedeset posto kućanstava na kablovskoj televiziji. To naš rezultat čini još boljim jer smo među prvih deset i u konkurenciji free-to-air kanala.

- News kanal javne televizije, HRT4, iza vas je po gledanosti?

- Da, što znači da se kod nas osjeti drukčija strast, energija, pratimo stvari koji druge ne prate. Jedini smo pratili važne političke događaje, poput posljednjih prijepora u Hrvatskom saboru ili prijenos konferencije obitelji Novaka Đokovića. Ljudi znaju da je N1 kanal na kojem će moći pratiti najaktualnija zbivanja uživo.

- Bilo je dosta buke, prosvjedovali ste kad su N1 uklonili s A1 platforme, ali to nije utjecalo previše na gledanost?

- To je za nas gubitak djela gledatelja, ali potrudili smo se jasno obrazložiti da nije bilo razloga za tu odluku. No, mogu nas pratiti preko live streama ili nove platforme EON. Dakle, nešto smo izgubili, a drugo dobili. Imamo dosta vjerne publike koja nas prati i pratit će nas bez obzira na kojoj se platformi nalazimo.

- Kad smo već kod tehnologije, pojavila se platforma EON, novi servis za filmove Moviemix, došao je i ruski Start. Koliko je Hrvatska velika za tu ponudu?

- Naravno, to je stvar razvoja. Ljudima su poznati Netflix i HBO i to prihvaćaju. Sada je kao veliki potencijal došao EON koji omogućava novi način gledanja TV programa.

- Osim novih streaming servisa, pojavila se i konkurencija, UNA TV koja, za sada, nije u ponudi domaćih kablovskih operatera. Stara konkurencija je Al Jazeera, ali N1 je publici atraktivniji?

- Vjerujem da je svaka konkurencija odlična, pogotovo za gledatelje koji imaju prilike izabrati. Konkurencija donosi dobre i pozitivne stvari. Činjenica je da mi proizvodimo najviše programa uživo od svih konkurenata, otprilike petnaest sati svakog dana. Trudimo se biti na svakom mjestu i u svako vrijeme sa svojim reporterima. Krenuli smo i s nekim novim formatima, kao što je „Klimatska budućnost“ koja se bavi novim tehnologijama i zelenom tranzicijom. Bavimo se znanošću i obrazovanjem, sve su to teme koje nas zanimaju.

Novi sadržaj

- Nema više Dnevnika u 22 sata, emitira se repriza Dnevnika u 18 sati?

- Ali zato u večernjim satima slijedi posve novi program. Od 20 do 22 sata pokrećemo news sadržaj, Newsnight, jer u to vrijeme kod nas nitko ne nudi news sadržaj. To je iskorak koji će započeti vrlo brzo. U toj emisiji emitirati ćemo uživo sve što se zbiva, imat ćemo pregled dana i uključivat ćemo se u breaking news sadržaj.

- Koliko u tome pomaže partnerstvo sa CNN-om?

- Pomaže, jer smo s kamerama prisutni u cijelom svijetu. To je dio sadržaja koji je dostupan na CNN-ovim serverima i to daje nam internacionalnu komponentu u izvještavanju. Najvažnija nam je nacionalna, hrvatska kompomenta, ali pratimo i regiju jer N1 ima studije u Beogradu i Sarajevu te sada i u Ljubljani.

- N1 Srbija emitira vlastiti dokumentarni program. Nedavno su emitirali zapažene dokumentarce „Srpska majka“ o Svetlani Ražnatović Ceci, nekoliko njih o srpskim političarima... Hrvatski N1 nema takvu produkciju?

- To je razlika u koncepciji. Mi smo koncentrirani za live news program, dok su dokumentarci što su ih radili kolege u Srbiji nadogradnja news programa. Naša je želja da i mi proizvedemo nekoliko dokumentarnih serijala godišnje, ali za to nam treba dodatna produkcija i snaga, jer za to treba imati ljude koji će to raditi. Ali, mi imamo specijale, poput praćenja američkih izbora od šest popodne do deset ujutro, što je najduži live news program koji su imale domaće televizije.

- U Hrvatskoj nema izbora do 2024. godine, barem ne redovnih. Ne plašite se da ćete postati dosadni s istim političarima na ekranu?

- Ne. Svakodnevno se otkrivaju novi događaji i afere i pratiš li ih zanimljivo, publika će to gledati. Treba imati goste u studiju, analize i nema straha od gubitka tema. Važno je imati dobru produkciju i motivirane ljude koji to prate.

- Primjećuje se da su TV novinari postali prave zvijezde prijelaznog roka, kao u nogometu. Odlaze s jedne postaje na drugu, i N1 je tu pretrpio neke gubitke?

- Konkurencija je velika, a tržište TV novinara malo. Sve se svodi na kvalitetu ljudi i jasno je TV kuće žele imati najbolje ljude. To je zdravo i dobro tržište u kome se nastoji pojačati vlastiti tim. Nastaju i nove televizije koje trebaju ljude. Naša zvijezde, na N1, nastale su u našoj redakciji kroz proteklih sedam godine. Osim toga, svakog ljeta radimo radionicu za mlade novinare, osobe na završetku fakulteta, i od njih nam ostaje barem dvoje-troje koji su zagrizli u profesiju. Neki od njih odu i na velike nacionalne televizije.

- Postoji li šansa da N1 dobiju zemaljske frekvenciju? Bilo je najavljeno više kanala kad zaživi DVB-T2 standard emitiranja?

- Postoje i sada slobodni kanali. Čeka se politička odluka Vijeća i Agencije za elektroničke medije hoće li i kada raspisati novi natječaj na nacionalne frekvencije. Mi smo svoju želju najavili i za konkurirati ćemo.

Pritisci na medije

- Pogrešno bi bilo reći da nema političkih pritisaka na medije. Koliko ih ima na N1?

- N1 je stvorio status i poziciju jer su gledatelji vidjeli da na nas nema ni političkih, ni marketinških, ni vlasničkih pritisaka. Mi smo prostor slobode na TV tržištu. Postavljali smo otvorena pitanja Vladi i premijeru i tražili odgovore koje smo nekad dobivali, nekad ne...

- Premijer Andrej Plenković, čiji Vam je otac Mario, usput rečeno, bio profesor na fakultetu, verbalno se sukobljavao s reporterom N1 Hrvojem Krešićem, a i ministri su imali zamjerki?

- Nikad nismo taj pritisak prihvaćali, modelirali smo svoj program na način sviđao se on nekome ili ne. Od početka postavljamo pitanja svima i od prvog trenutka tako radimo. Da li smo zbog toga imali problema? Vjerojatno jesmo, pritisci na nas, distribuciju i neraspisivanje koncesije dokaz su da nitko nema moć kontrole nad N1 televizijom.

- Znači, nema izravnih poziva iz kabineta ili stranaka?

- Nema. Apsolutno. Ovdje nema novinara koje se može nazvati koga će pozvati u program i koja će mu se pitanja postavljati.

- Ne dostavljate pitanja unaprijed za intervjue uživo kao javna TV?

- Ne. Takvih stvari nema kod nas.

- N1 postoji sedam godina. U tom razdoblju Hrvatska je imala tri vlade i tri predsjednika države. S kime je bilo najlakše komunicirati?

- Uvijek je isto. Bez obzira o kojoj je političkoj opciji riječ, uvijek je lakše komunicirati s oporbom. Kad dođu na vlast, teže odgovaraju na pitanja. To je jednostavno tako, neko pravilo koje se ponavlja. Ako ti ministar ne želi dati odgovor, onda su svi u tome jednaki.

- Imate li problema s oglašivačima? Preko njih se također vrše pritisci na medije.

- Naš model nije zasnovan da zavisimo o prihodima od državnih kompanija i ministarstava. Mi na te prihode ne računamo. Ovisimo o tržištu, naši prihodi dolaze od distributera i telekom operatera. Što se tiče oglašivača, nikad nam niti jedan od njih neće diktirati program.

- Kao news kanal, možete li živjeti od prodaje vijesti na našem malom tržištu?

- S ovakvim načinom, preko distributera, da. Uspijevamo stvoriti i mali dodatni profit koji nam je dovoljan za razvoj.

- Što će još biti novo u programu N1, osim večernjeg programa?

- Mogu najaviti, uz prime time news program, otvaranje dopisništva u Slavoniji. To nam je važan projekt, do sada u Slavoniji nismo imali ekipu reportera. Dopisništva u Splitu i Rijeci već imamo.

- Ranko Stojanac ostaje pratiti istarske događaje?

- Naravno, on je u našem dopisništvu Rijeka.

- Vaša karijera je bila duga i raznovrsna, što ne znači da ste u godinama. Prvi tekst objavili ste u Poletu, kao i mnogi iz generacije, a zatim ste prešli na HTV, američki Fox News i sada ste šef N1. Zadovoljni?

- Da, prvi tekst sam objavio u Poletu, zatim sam objavljivao u Startu kod urednice Sine Karli, a onda se dogodilo poznanstvo s ljudima koji su ozbiljno radili na HTV-u. Bili su to Saša Milošević, Denis Latin, Joško Martinović, cijela generacija i ekipa ljudi koja me dovela na HTV i to se pretvorilo u dugogodišnji ozbiljni rad.

- Ozbiljno je bilo na i Foxu, radili ste u ratnoj zoni?

- Bio je to ozbiljan izazov, otići i pokušati u velikom mehanizmu s tisućama profesionalaca. To mi je iskustvo dalo novu dimenziju profesije, radio sam kao producent tri godine u Bagdadu. Po povratku iz Hrvatske kratko sam radio na prvoj news televiziji u Hrvatskoj, 24sata TV, a zatim je vrlo brzo uslijedilo pokretanje N1. Sada mi je to prioritet u svemu što radim i čime se bavim.

- Karijeru ste započeli osamdesetih, u doba socijalizma i siromaštva. Kakva je razlika između tadašnjeg i današnjeg novinarstva?

- Mislim da su tada mladi novinari imali znatno veću strast za profesijom nego danas. Događale su se velike stvari oko nas, od rušenja Berlinskog zida do prelaska u demokraciju, a imali smo omladinske novine i Radio 101 gdje si mogao doći početi raditi. Danas je mladim novinarima teže i dobiti priliku i šansu. Tada smo imali puno više strasti, doista.

- Nije bilo interneta, društvenih mreža?

- Da, one su dosta naštetile novinarstvu. Čitateljima je danas puno teže pronaći autore i novinare kojima vjeruju jer su bombardirani informacijama s društvenih mreža kojima ne mogu vjerovati. Objavljuju se podaci koji se ne provjeravaju, od antivakserstva do populizma. Nekada je bilo lakše ući u profesiju, no današnji izazovi su možda teži za mlade novinare.

Novine neće umrijeti

- Kakva je, po Vašem mišljenju, budućnost printa, tiskanog novinarstva? Svi imamo digitalna izdanja, ali drugo je imati papir u rukama?

- Mislim da je sve to klatno. Usporedimo to s pločama, vinilom, koji je prošle godine bio najprodavaniji nosač glazbe. Nakon ovog vremena divljeg zapada u medijima, doći će razdoblje tiska u kojem se na smiren način izvješćuje i analizira i gdje se mogu pročitati kvalitetni autori. Sada je print u krizi zbog interneta, ali ne vjerujem da će umrijeti. Kao ni vinilne ploče.

- Portali su kratki tekstovi, novine dugački, kažu neki?

- Na portalu su vijesti od nekoliko rečenice, u novinama analize na koje autori od imena potroše po nekoliko sati da ih napišu i objasne sve aspekte nekog problema i podsjete nas zašto je to važno.

- Uz opsjednutost vijestima, što još čini Vaš život?

- Moram priznati, vrlo malo toga. Kad radiš ovakav posao, to moraš prihvatiti, a u kratkom slobodnom vremenu bavim se sportom, veslanjem, i pazim na kvalitetnu hranu. Ima i knjiga, filmova...

- Nije valjda da poslije dana u TV produkciji bingate serije na Netflixu?

- Malo, dešava se da jednu epizodu odgledam u tri-četiri nastavka. Preuzmu me druge obaveze.

- Bili ste frontmen rock banda Zadruga godinama. Kako se osjećate kad na Jugoton TV-u ili na radiju zasvira Mala Čiči ili neki drugi hit Zadruge?

- Muzika mi je još uvijek važna. Bila mi je to velika strast, svirao sam s ljudima koje poznajem od djetinjstva. I danas je, kad čujem Zadrugu, poseban osjećaj. Biti s bandom na stageu u nekom klubu osjećaj je koji se ne zaboravlja.

- Gdje vidite sebe, a gdje N1 za deset godina?

- Gledam na život iz dana u dan. Mislim da je N1 stvorio poziciju da i za deset godina bude vodeći news kanal u Hrvatskoj. Nije lako napraviti takav program, pronaći i motivirati ljude. N1 je stvorio mjesto gdje će publika uvijek ići pogledati što se zbiva, posebno u izvanrednim situacijama.

- Osobno?

- Nadam se da ću odrađivati dio posla koji me veseli i koji čine tvoj život. I u novinarstvu i u produkciji. Što se penzije tiče, nadam se da ću je doživjeti čak i u novinarstvu i tada se baviti stvarima kojima do sada nisam stigao.

Povezane vijesti

• Milanović: Turudića se još može zaustaviti
• Pupovac: Klub će odlučiti koji će zastupnici manjina dati Plenkoviću podršku
• Ladišić: Broj otpuštenih s N1 poznat nakon dijaloga s predstavnicima zaposlenika