(Hina/EPA)
Visoko obrazovanje u Hrvatskoj godišnje pohađa oko 700 studenata s invaliditetom, a na stručnom skupu održanom u petak u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom naglašena je potreba za zakonskom definicijom njihova statusa i načina prilagodbe visokog obrazovanja.
"Pitanje uključivanja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u obrazovanje svih razina, pa i u visoko obrazovanje, od velike je važnosti", naglasila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak na stručnom skupu koji je održan online.
Prilagodba obrazovanja studentima s invaliditetom ovisi o dobroj volji profesora
Istaknula je kako unatoč zakonskoj podlozi u Hrvatskoj nema zakonom propisanih oblika i načina pružanja prilagodbe za studente s invaliditetom u visokom obrazovanju.
"U praksi, prilagodba obrazovanja studentima s invaliditetom i dalje ovisi o dobroj volji profesora", kazala je Slošnjak podsjetivši da zakonska regulacija pružanja prilagodbe osobama s invaliditetom postoji u osnovnoškolskom i srednjoškolskom, ali ne i u visokom obrazovanju.
Ured pravobraniteljice proveo je anketu među stotinu studenata s invaliditetom u Hrvatskoj, koji su svoje studiranje ocijenili vrlo dobrim ili odličnom. Ipak, ti su rezultati možda pokazatelj niske razine njihovih očekivanja.
“Među izazovima, studenti s invaliditetom i dalje ističu nedovoljnu informiranost nastavnog i nenastavnog osoblja, nedostatak asistenata na nastavi, previše administracije i sporost. Neki navode da na razini države nije pravno riješeno pitanje asistenata, prijevoza na fakultet, pristupačnost prostora fakulteta”, kaže Slošnjak.
Sudionicima se video porukom obratio i predsjednik Republike Zoran Milanović naglasivši da država mora jamčiti ostvarenje prava te osigurati da osobe s invaliditetom žive u jednakosti.
"Trebamo obrazovanje koje se prilagođava pritom ne snižavajući akademske standarde za bilo koga, tako i za studente s invaliditetom. Za studente je potrebno osigurati sustavnu podršku i jasnu zakonsku regulativu koja će poticati njihovu neovisnost te otkloniti svaku diskriminaciju", proučio je Milanović i podržao aktivnosti kojima se traže rješenja za ravnopravno uživanje svih ljudskih prava osoba s invaliditetom.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras istaknuo je da od ukupno 70.000 studenata zagrebačkog sveučilišta oko 400 studenata s invaliditetom dobiva neki od oblika potpore ili realizira prava putem svoga statusa.
Osim Ureda za studente s invaliditetom, na sveučilištu postoje i koordinatori za studente s invaliditetom na sastavnicama sveučilišta, a neki fakulteti imaju i vlastite urede za studente s invaliditetom.
"Najveći broj studenata uredu se javlja zbog potrebe prilagodbe praćenja nastave i polaganja ispita, a to je regulirano i posebnim protokolom koji je donesen u uskoj suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Andrija Štampar", kazao je Boras.
Iz godine u godinu povećanje broja studenata s invaliditetom
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs napomenuo je da, prema procjenama ministarstva, na visokoobrazovnim institucijama u Hrvatskoj godišnje studira oko 700 studenata s invaliditetom, a povećanje tog broja iz godine u godinu je rezultat razvoja potpore toj osjetljivoj skupini.
"Svjesni smo da se prava pripadnika ranjivih skupina ne ostvaruju uvijek u potpunosti i da moramo još puno napora uložiti u suzbijanje isključivosti i uklanjanje različitih prepreka", rekao je Fuchs.
Uz stipendiranje studenata s invaliditetom, njihov status uređuje se kroz niz zakonskih propisa u kojima su pozitivno diskriminirani. No, dodao je, status i definicija studenta s invaliditetom u visokom obrazovanju treba bolje i preciznije urediti.
Najavio je da će ministarstvo razmišljati o tome kroz predstojeće izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju ili kroz druge pravne akte.