(Hina/EPA)
Pitanje genocida nad Romima dugo je zanemarivano, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju zbornika radova sa znanstvenog skupa "Stradanje Roma u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata s osvrtom na stradanje u NDH", koji omogućuje komparativnu analizu podataka.
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi rekao je da je cilj zbornika daljnje jačanje svijesti o stradanju Roma, osobito na ovom području gdje je stradanje bilo izrazito masovno i utemeljeno na rasnim zakonima usvojenim u NDH.
"U posljednje vrijeme se pokušava relativizirati ovaj dio povijesti i zataškati te umanjiti stradanje, a Jasenovac prikazati kao radni logor i mjesto u kojem se zločin nije dogodio", rekao je. Napomenuo je kako se do kolovoza očekuje završetak radova na romskom Memorijalnom centru Uštica.
Ravnatelj Instituta 'Ivo Pilar' Željko Holjevac rekao je kako je izuzetno bitno držati se činjenica i istraživanjem doći do njih, a ne unaprijed stvoriti konstrukciju i na temelju nje birati činjenice koje odgovaraju.
"Ono što se događalo u mračnom razdoblju europske povijesti je civilizacijska tragedija. Sama ideja logora je anticivilizacijska, a javne rasprave koje se vode oko pitanja broja su besmislene. Ne zbog toga što broj nije bitan nego zato što je brojka posljedica, a uzrok je ideja", poručio je.
Zbornik je predstavila Ljiljana Dobrovšak s instituta Ivo Pilar kazavši kako je međunarodnom suradnjom prikupljeno deset znanstvenih radova autora iz Italije Ukrajine, Velike Britanije, Rumunjske, Srbije i Hrvatske.
U prvoj cjelini govori se, uz ostalo, o 'samospašavanju ili pasivnom samoizbavljenju' rijetkih Roma koji su pobjegli iz Ukrajine, zatim o "Ciganskom pitanju u Rumunjskoj" u kojoj je živjelo oko 200.000 Roma, od kojih je 25.000 deportirano, a većina se nikada nije vratila.
Druga cjelina govori i stradanju Roma u NDH u kojoj su izneseni i podaci Memorijalnog centra Jasenovac. Dobrovšak je naglasila kako je gotovo nemoguće ustvrditi pravi broj nastradalih, no prema "Poimeničnom popisu žrtava koncentracijskog logora Jasenovac" popisano je 16.173 ubijenih, od kojih je 5608 djece.
Napomenula je kako se Europa ovim problemom počinje baviti 70-ih i 80-ih godina. "Ipak pitanje Roma stradalih u Drugom svjetskom ratu ostaje marginalna tema", kazala je.
Jedan od urednika Danijel Vojak, iz Instituta Ivo Pilar, naglasio je da se Europa nije previše bavila problematikom Roma. Kao primjer je naveo Češku koja je tek prije dvije godine izmjestila farmu svinja izgrađenu na nekadašnjem područja logora za Rome.
Podsjetio je i da je Njemačka do sredine šezdesetih ignorirala pitanje genocida nad Romima.
Drugi urednik Ivo Pejaković, iz Spomen-područja Jasenovac, poručio je kako se tema genocida dugo gurala na margine.
Ipak, istaknuo je, u bivšoj Jugoslaviji časopis 'Poruke' nosi svjedočanstva preživjelih zarobljenika. Dodao je da se tema tek povremeno spominjala u historiografiji, kako na području bivše Jugoslavije tako i Europe. Tek u zadnjim desetljećima, kaže, više se istražuje genocid nad Romima.