Kolinda Grabar-Kitarović dobila je tu ponudu kao osoba koja nije aktivna sportašica, ali kako znamo, ljubiteljica je sporta i aktivna navijačica svih sportova. Od nogometa i rukometa, gdje je redovito posjećivala utakmice nacionalne vrste, do umjetničkog klizanja, u kojem se okušala njezina kćer Katarina Kitarović, današnja studentica na Harvardu

Hrvatska javnost neće tako brzo zaboraviti Kolindu Grabar-Kitarović, donedavnu predsjednicu Republike, žestoku HDZ-ovku s Grobnika čiji je mandat na Pantovčaku bio obilježen nizom skandala, afera i posvemašnjih neuobičajenosti. Bivša državna poglavarica ovih je dana dobila ponudu za – hobi iz snova. Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Thomas Bach i Izvršni odbora te organizacije kandidirali su za članove MOO Mariu de la Caridad Colón Ruenes iz Kube, princezu Reema Bandar Al-Saud iz Saudijske Arabije, Battushig Batbolda iz Mongolije, slavnog atletičara Sebastiana Coea iz Velike Britanije te Kolindu Grabar-Kitarović iz Hrvatske. Njihovo imenovanje bit će potvrđeno na virtualnoj sjednici MOO-a koja će se održati 17. srpnja.

„S izborom ovih pet kandidata MOO i cijeli olimpijski pokret će dobiti na širini vrijednih vještina i stručnosti. Također povećamo broj ženskih članova na 39”, rekao je predsjednik MOO-a Thomas Bach, dodajući da s predložene tri ženske kandidatkinje MOO ponovno demonstrira posvećenost promoviranju rodne jednakosti među svojim vodstvom'.

Obećala

Ex-predsjednica Kolinda dobila je tu ponudu kao osoba koja nije aktivna sportašica, ali kako znamo, ljubiteljica je sporta i aktivna navijačica svih sportova. Od nogometa i rukometa gdje je redovito posjećivala utakmice nacionalne vrste do umjetničkog klizanja u kojem se okušala njezina kćer Katarina Kitarović, današnja studentica na Harvardu.

Kolinda Grabar-Kitarović nije u Međunarodnom olimpijskom odboru dobila „posao iz snova” - tamo neće imati stalnu plaću – ali ako se njezin izbor potvrdi, što se smatra formalnošću, slijedećih godina putovati će na sastanke odbore te zimske i ljetne olimpijske igre uz izdašne dnevnice od 450 američkih dolara po danu, smještaj u najudobnijim hotelima i uz plaćene sve troškove. Dobivat će i sedam tisuća dolara godišnje za administrativne troškove, tako da se doista može reći kako je riječ o plaćenom „hobiju iz snova”.

Štoviše, kao članica MOO bivša predsjednica može će naglašavati da radi ono što je obećala, da će raditi nakon gubitka predsjedničkih izbora u siječnju ove godine – da će i dalje promovirati Hrvatsku. Naime, članovi odbora redovito dijele medalje na olimpijadama i naglašavaju svoje nacionalno podrijetlo i nema sumnje da će navijačica Kolinda Grabar-Kitarović to uvelike činiti. Možda i više nego njezin hrvatski predšasnik na toj poziciji Antun Vrdoljak, filmski redatelj i HDZ-ov potpredsjednik Republike na samim počecima hrvatske demokracije, koji je čak sudjelovao i u mimohodu sportaša na zimskim olimpijskim igrama u Francuskoj 1992. godine – prvima na kojima je Hrvatska nastupila kao samostalna država.

Kolinda Grabar-Kitarović ostvarila je nezaboravan „sportski” rezultat na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji gdje je osvojila simpatije nacije – ali i inozemne politike i medija – srčanim navijanjem za hrvatsku reprezentaciju. Iako je bilo i negativnih komentara kako nije dolično da se šefica država šepiri stadionom i muškom svlačionicom u mokroj majici sa crvenim kockastim uzorkom, predsjednici to nije štetilo na izborima koji su uslijedili. Doduše, nije bilo ni od neke veće koristi – predsjedničke izbore izgubila je zbog niza gafova u kampanji, posve neodmjerenih izjava o plaćama od osam tisuća dolara te ponajviše zbog zamjeranja obavještajnom podzemlju koje joj je podmetnulo, nakon smjene savjetnike Mate Radeljića, kukavičje jaje u obliku još uvijek ne do kraja definiranog desničara Miroslava Škore.

Afere

Nakon što je izbore dobio Zoran Milanović, propali SDP-ov premijer koji se proslavio izjavom kako ga posao predsjednika Republike baš i ne zanima, Kolinda Grabar-Kitarović brzo je bacila koplje u trnje odustavši od javnog bavljenja nacionalnom politikom. Zatražila je ured bivše predsjednice sa službenim autom, vozačem i tajnicom, ali je odustala nakon zagrebačkog potresa i od te ideje. U kombinacijama za kandidaturu na parlamentarnim izborima 5. srpnja nije uopće spominjana – što i nije neobično kada je poznato da ne pripada stranačkom krugu Andreja Plenkovića. Štoviše, na predsjedničku poziciju izveo ju je Tomislav Karamarko, bivši HDZ-ov šef čija supruga upravo ima gadnih problema s pravosuđem.

Pretpostavke upućenih, ali i onih koji su samo jalni zbog mogućeg dobrog posla bivše predsjednice, kako će ona „sigurno” nastaviti karijeru u inozemstvu u smislu stalnog zaposlenja, nisu se (još) ostvarile. Funkcija koju će dobiti u Međunarodnom olimpijskom odboru nemjerljiva je njezinom prijašnjem poslu pomoćnice glavnog tajnika NATO saveza, ali ne bi bilo neobično da predsjednica, kad konačno doktorira međunarodne odnose na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, započne raditi kao predavač na nekom prestižnom sveučilištu. Ili da se iznova aktivira u visokoj diplomaciji ili nekom internacionalnom političkom tijelu poput Ujedinjenih naroda, NATO saveza, Vijeća Europe ili slično. Teško je povjerovati da će bivša predsjednica kojoj je danas 52 godine do mirovine samo „raditi od kuće” i povremeno odlaziti na olimpijske igre.

Naravno, nije ni čudo što je prva reakcije bivše predsjednice na aktivaciju u Međunarodnom olimpijskom odboru bila izjava preko Twittera kako se veseli novom angažmanu. Njega će, nakon izbora 17. srpnja, konzumirati sve do sedamdesetog rođendana!

Imenovanje u Međunarodnom olimpijskom odboru mnoge je podsjetilo i na sve manje i veće afere i bizarnosti predsjedničkog mandata Kolinde Grabar-Kitarović. Doduše, pitanje je treba li danas, kada je ona bivša političarka i buduća nositeljica atraktivnih međunarodnih angažmana podsjećati na sve ozbiljne gafove i propuste koje je počinila jer su oni uvelike zaboravljeni i posve nevažni. Kome je u ovom trenutku zanimljiva i važna svađa sa Zoranom Milanovićem kojeg je pozvala na ostavku nakon nekoliko dana provedenih na Pantovčaku, na bizarnu smjenu Dragana Lozančića sa čela Sigurnosno obavještajne agencije ili na opravdavanje ustaškog pozdrava ZDS kao „starohrvatskog”?

Još je manje zanimljivo – i još više zaboravljeno - „šatorašenje” po županijama, druženje s notornim desničarima i povijesnim revizionistima ili pak priznanje kako intelektualnu snagu crpi iz magnetića s porukama što se nalaze na kućnom frižideru.

Nazočnost Kolinde Grabar-Kitarović u Međunarodnom olimpijskom odboru dobra je vijest prije svega za hrvatske sportaše koji navijačicu tog kalibra još nisu imali na takvoj poziciji, a i za afirmaciju države koja je svakako poznatija po sportskim uspjesima nego po političkoj mudrosti, ekonomskoj snazi i ulozi u međunarodnim odnosima.