PREGLED TURISTIČKIH TRENDOVA HUT-A
HRVATSKA U PLUSU Prihodi hotelijera veći nego lani
Veljko Ostojić, direktor HUT-a (M. MIJOŠEK)
Raste kratkoročni najam. Na online portalima Airbnb i HomeAway krajem srpnja u ponudi je bilo 236.800 smještajnih jedinica iz Hrvatske, a prihod od najma na ova dva portala premašio dvije milijarde eura
Poslovni prihodi vodećih hotelsko-turističkih kompanija u Hrvatskoj u osam mjeseci ove godine rasli su za 5,4 posto u odnosu na lani, što je rezultat pojačanih ulaganja u kvalitetu što je omogućilo rast cijena, dodatnih marketinških aktivnosti i intenziviranja last-minute rezervacija. Potvrđene su najave turističkih stručnjaka da će na daljnji rast, povratkom istočno-mediteranskih tržišta, posebno Turske, moći računati samo oni koji kontinuirano investiraju u kvalitetu i aktivno upravljaju turističkim proizvodima, zaključak je jučerašnjeg predstavljanja trećeg izdanja Turističkog impulsa, pregleda turističkih trendova Hrvatske udruge turizma (HUT).
Eksplozija kapaciteta
Na Mediteranu je najviše stope rasta turističkih dolazaka ostvarila Turska, s plusom od 14 posto u sedam mjeseci ove godine. Rastu i ključna zapadno-mediteranska tržišta - Španjolska 1,9 posto, Malta 4,9 posto, a Slovenija 5,2 posto. I Hrvatska je u plusu - prema prošlotjednim podacima, godišnji je kumulativan rast dolazaka 4,3 posto i rast noćenja 1,8 posto. Anketa među domaćim hotelsko-turističkim kompanijama pokazala je da većina očekuje više rezervacija u posezoni nego lani: hoteli se nadaju rastu između dva i šest posto, a kampovi između jedan i devet posto. Pad rezervacija između dva i osam posto očekuje većina apartmanskih naselja (63 posto) i tek nešto više od petine obuhvaćenih hotela i kampova.
U HUT-u su izračunali da je 67.077 novih kreveta ove godine u komercijalnom smještaju (najviše u objektima u domaćinstvu - 35.777) zajedno s 36,1 tisuću novih kreveta u nekomercijalnom smještaju ekvivalentno broju 183 nova hotela s prosječno 200 soba. Od 2010. do ove godine broj kreveta u objektima u domaćinstvu povećan je za 444,6 tisuća, što bi bilo jednako 1.112 novih hotela s po 200 soba.
- Takva eksplozija kapaciteta dodatno je pogoršala i ovako suboptimalnu strukturu turističkih kapaciteta pa hoteli i kampovi trenutno zajedno čine tek 35 posto komercijalnih smještajnih kapaciteta, dok je udio kreveta u objektima u domaćinstvu prešao 52 posto komercijalnog smještaja. Ako dodamo i značajan rast kapaciteta u nekomercijalnom smještaju, ta struktura je još nepovoljnija, istaknuo je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.
Naveo je i visoku stopu rasta prodaje kreveta (+12,4 posto) u komercijalnom smještaju, prema online portalima, te šest posto višu cijenu, čime je, izračunali su u HUT-u, prihod u tom segmentu turizma od kolovoza prošle godine do srpnja ove godine premašio dvije milijarde eura. Istovremeno, zauzetost kapaciteta u objektima u domaćinstvu dodatno je smanjena, na 22 posto, i dvostruko je niža nego u hotelima (45 posto). Hotel sa sto soba, ističu u HUT-u, stvara 17 puta više radnih mjesta od 100 privatnih apartmana, generira devet puta više multiplikativnog efekta na ostatak gospodarstva i zauzima 3-7 puta manje prostora.
- Želimo li zadržati poziciju na turističkoj karti, uvjeti poslovanja u turizmu se moraju poboljšati. Jedino tako možemo osloboditi sredstva za nova ulaganja, u nužno povećanje kvalitete smještaja i ukupne ponude te zadržavanje i privlačenje novih kvalitetnih kadrova. Najavljeno smanjenje PDV-a ugostiteljstvu prvi je korak u smjeru hvatanja konkurentnosti, tumači Ostojić.
Usporedba efekata
Kako bi ilustrirali činjenicu da država poluči najveće ekonomske i fiskalne učinke plasirajući proizvode kroz kanal ugostiteljstva, kao i da turizam predstavlja najefikasniji oblik "izvoza", u HUT-u su napravili usporedbu efekata prodaje boce vina kroz različite kanale distribucije. U plasmanu kroz ugostiteljstvo iznos poreza na dodanu vrijednost po boci vina je 2,2 puta viši nego u maloprodaji, porezi i doprinosi na plaće su preko 12 puta viši nego u izvozu te preko 20 posto viši nego kod plasmana vina u maloprodaji. Ujedno je i zaposlenost u ugostiteljstvu viša nego u drugim kanalima distribucije, kao i devizna komponenta koja je barem četiri puta viša nego u drugim kanalima.
Anketa među vodećim hotelsko-turističkim kompanijama u Hrvatskoj pokazala je da je udio proizvoda i usluga hrvatskog porijekla u potrošnji sektora značajan. Prevladava udio domaće komponente, posebno u dijelu pekarskih proizvoda (87 posto), u građevinsko-instalaterskim uslugama (72 posto) te natpolovični udio u potrošnji alkoholnih pića (65 posto) i napitaka (66 posto), mesa i mesnih proizvoda (64 posto) te povrća (54 posto).
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
