NAJUNOSNIJA GRANA HRVATSKE EKONOMIJE
HOĆE LI NIJEMCI PUTOVATI OVOG LJETA I TAKO BAREM DIJELOM SPASITI HRVATSKI TURIZAM? Neki detalji su poznati. Zanimljivo je da Hrvatska ima i jednu veliku prednost
Tko će, kamo i kako, ako uopće, ove godine na ljetovanje? Pitanja u turističkom sektoru je jako puno, no činjenica je da se proteklih dana mnogo govori o različitim mogućnostima da se u turizmu nešto pokrene, ili barem pripremi za vrijeme kada će kretanje ljudi biti omogućeno pod kakvim-takvim uvjetima, piše Novi list.
Spominjali su se gosti iz Češke, no ovog tjedna je češki predsjednik poručio građanima da ovog ljeta neće biti putovanja u druge države. S druge strane, Norbert Fiebig, predsjednik Njemačkog udruženja touroperatora, kazao je kako će Nijemci, ako budu odlazili u inozemstvo, tražiti što bliže destinacije, a tu bi, kaže, Hrvatska mogla biti na dobitku. Njemačka, kao najveće europsko emitivno tržište, sigurno je u fokusu svih turističkih zemalja.
No, nepoznanica je još uvijek puno, ističu turistički znalci. Tako nam je jučer Selimir Ognjenović, prvi čovjek minhenskog touroperatora ID Riva, plastičnim primjerom ukazao na aktualnu situaciju u Njemačkoj. Iako iz hrvatske perspektive ne izgleda pretjerano značajno, otkazivanje Oktoberfesta pokazuje svu složenost situacije. Naime, tih dvadesetak dana Münchenu donosi 6 milijuna gostiju, cijene hotela koje sa 100-200 eura skaču na 400 do 500 i 1,5 milijardi eura prometa.
Iako je pokrajinsko i gradsko čelništvo u objavi otkazivanja ustvrdilo kako je ova odluka vrlo bolna, vrlo jasno ukazuje kakva je situacija i kakve su rezove u Njemačkoj spremni napraviti u subijanju pandemije, poručio je Ognjenović.
- Turistička branša u Njemačkoj je u velikoj neizvjesnosti. Sigurno je jedino da se ništa ne može sa sigurnoću reći niti prognozirati. O toj nesigurnosti, primjerice, govori i situacija s vaučerima za uplaćena, a nekorištena putovanja. Naime, njemačka Vlada je donijela odluku prema kojoj se putnicima za te uplate mogu osigurati vaučeri, kao i u Hrvatskoj. Što se tiče nas, mi smo sve snage uložili u održavanje kontakata s našim klijentima. Ono što je trenutno hrvatski veliki, možda i najveći kapital, jest činjenica da Bavarci žele putovati u Hrvatsku, odnosno ne otkazuju putovanja, već su spremni čekati kolovoz, jesen, ili dio njih čak prebaciti uplaćeni odmor za 2021., kazao je Ognjenović.
Što se tiče potencijalnih koridora prema Hrvatskoj, ukazao je kako turizam treba slobodu, kao i da trenutno nema »kamena mudraca« koji bi riješio sve, već je potrebno tisuće ideja kako i što napraviti da se turizam pokrene. Kad će to biti, pitanje je, no valja biti spreman. A činjenica je da nakon što se situacija i normalizira, za pokretanje ozbiljnijih dolazaka treba najmanje 40, a u avioprometu i 60 dana.
Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za Njemačku iz ureda u Frankurtu Romeo Draghicchio i voditeljica ispostave HTZ-a u Münchenu Nera Miličević poručuju da su se zbog pandemije prioriteti potencijalnih putnika radikalno promijenili i da su putovanja u drugom planu.
- Uglavom se čeka razvoj situacije, ali Nijemci nisu izgubili želju za putovanjem na ljetne odmore te se predviđa kako će dio njih koji su ranije bukirali i realizirati svoja putovanja ako se za to steknu uvjeti, ili će prihvatiti vaučere touroperatora i putovati u drugim, kasnijim terminima, kaže Dragicchio.
Dodaje da novih bukinga za sada nema i da ih neće ni biti dok se situacija ne razjasni, što se može povezati i s odlukom njemačke Vlade o daljnjoj zabrani putovanja i produljenju mjera socijalnog distanciranja.
- Ako turistička putovanja i budu omogućena, u prednosti će biti domaće, njemačke destinacije ili eventualno bliže do kojih se može doći vlastitim prijevozom, rekao je Dragicchio.
Što se tiče turističkih koridora, turistički djelatnici ukazuju kako ne treba očekivati čuda. Prije svega zato što se automobilima prolazi kroz druge zemlje, pa je pitanje hoće li one dozvoliti turistički tranzit, a kapaciteti avioprometa su također ograničeni. Tim koridorima avionima iz Češke tjedno, primjerice, može doći do 200-300 gostiju, a zna se koliki su ukupni kapaciteti, primjerice, dubrovačke destinacije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
