NAJNOVIJE


HUB:

Građani preferiraju kredite s fiksnim kamatnim stopama

| Autor: Hina
Arhiva

Hrvatski građani kod zaduživanja preferiraju fiksne kamatne stope, a posebice je jaka ta preferencija kod stambenih kredita, kod kojih se bilježi i trend povratka kreditima s valutnom klauzulom, istaknuto je u srijedu na predstavljanju najnovijih publikacija Hrvatske udruge banaka (HUB).

Velimir Šonje iz Arhivanalitike, koji je predstavio 68. HUB Analizu "Kamatni rizik: fiksirati ili varirati?", ističe da je lani, nakon duljeg vremena porasta kunskih kredita, odobreno više stambenih kredita s valutnom klauzulom nego onih u kunama. Kao razlog navodi upravo sklonost građana fiksnim kamatnim stopama, jer su krediti s valutnom klauzulom i fiksnom kamatnom stopom u određenom razdoblju na tržištu bili povoljniji.

"Lakše je braniti se od kamatnog rizika kada je nešto vezano uz euro, jer jednostavno su eurska tržišta mnogo razvijenija i dublja i veći je broj financijskih instrumenata gdje se banke mogu štititi od te vrste rizika", pojašnjava Šonje.  

Lani je iznos novoodobrenih stambenih kredita s valutnom klauzulom dosegnuo 7,2 milijarde kuna, a kunskih 3,8 milijardi kuna. Pritom, velika većina stambenih kredita s valutnom klauzulom, kao i onih kunskih, s različitim je razdobljima fiksiranja kamatnih stopa.

Primjerice, kako navodi, u prva četiri ovogodišnja mjeseca, kod stambenih eurskih kredita najdominantnije je bilo fiksiranje kamatnih stopa na razdoblje od pet do 10 godina, s udjelom većim od 50 posto.

Kod gotovinskih nenamjenskih kredita također je prisutna dominacija kredita s fiksnim kamatnim stopama, doduše nešto manje nego kod stambenih kredita.

Za razliku od stambenih, kod gotovinskih nenamjenskih i dalje dominiraju kunski krediti, pa je tako lani u hrvatskoj valuti odobreno takvih kredita u vrijednosti od 17,5 milijardi kuna, dok je onih s valutnom klauzulom bilo u vrijednosti 6,3 milijarde kuna. 

Šonje napominje da ekonomska analiza još nije raščlanila ovo razdoblje najnižih kamantnih stopa u povijesti na globalnoj razini, a hipoteza koja još nije potvrđena do kraja jest da se s dugotrajnim trendom starenja stanovništva, koji je prisutan širom svijeta, paralelno javljaju i niže kamatne stope.

Pojašnjava da neto štednja i neto zaduživanje imaju svoju generacijsku dimenziju, a kako se mladi i radno aktivni ljudi lakše zadužuju, dok su stariji u većoj mjeri neto štediše. "Ako imate više neto štediša, imate veću ponudu sredstava i kamatne stope su tada, zbog veće ponude, a manje potražnje, niže", kaže Šonje.

Kao drugi faktor navodi i  mirovinske sustave, koji se barem jednim dijelom oslanjaju na individualnu štednju, pa tako što su ljudi stariji, to su njihovi portfelji u kojima čuvaju svoju imovinu konzervativniji i imaju više obveznica, a većom potražnjom za njima njihova cijena raste, a prinosi padaju.

Snažan pad kamata na stambene kredite

Predstavljajući najnoviju publikaciju HUB Pregledi "Banke traže odgovor na konkurentske pritiske i pad marži kroz povećanje operativne efikasnosti“, direktor HUB-a Zdenko Adrović kazao je da se prvi kvartal 2019. po pitanju poslovanja banaka u Hrvatskoj može okarakterizirati kao kvartal sa stagnirajućom dobiti banaka, u kojem se bilježi snažan pad kamatnih stopa na stambene kredite, zatim tu je vrlo snažan pad kamatnih marži, a naposljetku prisutan je i ogroman pritisak na smanjenje operativnih troškova.

Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježen pad dobiti banaka nakon oporezivanja na godišnjoj razini od tri posto, dok je pad neto kamatnih marži u odnosu na isto lanjsko razdoblje iznosio 0,27 postotnih bodova, a Adrović ističe da to predstavlja oštro slabljenje kamatnih marži za gotovo 10 posto na godišnjoj razini.

Kada je riječ o stambenim kreditima, zabilježen je oštar pad kamatnih stopa kod kunskih kredita - s 3,59 posto na 3,10 posto, a kod stambenih kredita s valutnom kaluzulom s 3,47 posto na 3,17 posto.

Adrović ocjenjuje da su stambeni krediti u Hrvatskoj došli na razinu kada nisu preskupi ni problematični, a smatra da do kraja godine ima još prostora za pad kamatnih stopa kod tih kredita, između ostalog i zbog vrlo žestoke konkurencije banaka.

U hrvatskim bankama 69 posto svih zaposlenika žene

Navodi i da je omjer "loših" kredita u ukupnima pao na razinu 9,5 posto, što je na prvi pogled dobro. Ipak, Adrović upozorava da je Hrvatska po visini omjera tih kredita peta među europskim zemljama, što "svjedoči silnim problemima strukturne prirode".

Pojašnjava da je glavni uzrok smanjenja "loših" kredita njihov izlazak iz statistike banaka te prelazak kod agencija za otkup tih potraživanja. Apostrofira da u slučaju Hrvatske nisu dobre česte izmjene ovršnih zakona, a kaže da analize pokazuju da to dovodi do daljnjeg kompliciranja naplate, produljivanja rokova i veće neizvjesnosti, što može negativno utjecati na buduće transakcije, odnosno seljenje loših kredita na sekundarno tržište.

Adrović je naveo podatak da je od 2007. do 2016. bankarska industrija na razini EU-28 izgubila 440 tisuća zaposlenika, odnosno njihov je broj pao s 3,24 milijuna na 2,8 milijuna, dok u istom razdoblju u Hrvatskoj, iako je došlo do pada broja banaka s 40 na 20, broj zaposlenih ostao otprilike isti. 

Pritom, više od dvije trećine, 69 posto, svih zaposlenika banaka u Hrvatskoj su žene, dok u bankarskoj industriji u EU taj udjel iznosi 52 posto.


Podijeli: Facebook Twiter
Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of
Webcams provided by webcams.travel add a webcam