Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti koji se obilježava od 15. studenog do 15. prosinca, u srijedu su na konferenciji Projekta resocijalizacije liječenih ovisnika o drogama predstavljeni rezultati 11 godina rada tog projekta preko kojeg je 700 liječenih ovisnika našlo zaposlenje, a 800 završilo školovanje.

Cilj projekta je sustavno i trajno rješavanje pitanja ovisnika putem stvaranja adekvatnog modela resocijalizacije ovisnika o drogama u zajednici, s posebnim naglaskom na razvijanje radno-socijalnih vještina, poticanje obrazovanja i zapošljavanja te pomoći u rješavanju stambenih pitanja.

"Oko 7000 ovisnika godišnje nalazi se u tretmanima ovisnosti, a njih 60 posto nalazi se u nekom obliku radnog odnosa. Ovaj je Projekt dodatna potpora za one koji nemaju zaposlenje ili nisu završili školu da to i ostvare", rekla je Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja Ureda za suzbijanje zloporabe droga Vlade koji je organizator Projekta. 

Od početka njegove provedbe 2007. godine, preko 700 osoba zaposlilo se u okviru javnih radova, nešto više od 800 završilo je školovanje na teret Ministarstva znanosti i obrazovanja, a preko 9000 ljudi bili su korisnici intervencija i usluga organizacija civilnog društva koje podržavaju provedbu Projekta resocijalizacije. 

U prosjeku je riječ o osobama u dobi između 30 i 40 godina na području cijele Hrvatske, a u tretmanima se većinom nalaze opijatski ovisnici, kazala je Mikulić.

"Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumaciji marihuane, kanabisa i novih droga među mladima što je vrlo zabrinjavajuće kao i pijenje alkohola u mladih ljudi. Time bi se u budućnosti trebali više pozabaviti, a čekaju nas i nove ovisnosti poput ovisnosti o internetu, kocki i ostalim modernim tehnologijama", izjavila je Mikulić.

Resocijalizacija ovisnika o drogama treba biti sastavni dio liječenja 

"Ovisnost o drogama je bolest i složena društvena pojava, a postupak liječenja i odvikavanja dugotrajni je proces koji ima cilj sveobuhvatno zahvaćanje ove problematike s medicinskog, pihološkog i socijalnog aspekta", objasnila je savjetnica u Vladi iz Ureda za suzbijanje zloporabe droga Jadranka Ivandić Zimić.

Dodaje kako resocijalizacija ovisnika treba biti sastavni dio i logičan slijed liječenja i psihosocijalne rehabilitacije u zdravstvenoj ustanovi, terapijskoj zajednici ili penalnom sustavu. 

S godinama se povećava broj liječenih ovisnika koji se samoinicijativno uključuju u školovanje i zapošljavanje, a Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) kontinuirano provodi aktivnu politiku zapošljavanja putem obrazovnih programa i programa profesionalnog usavršavanja za koje je u 11 godina utrošeno 14 i pol milijuna kuna.

Mnogi ovisnici su izolirani iz društvene sredine

Unatoč pozitivnim rezultatima primijećeni su problemi i teškoće u provedbi Projekta poput nedovoljne senzibilizacije gospodarstvenika za zapošljavanje liječenih ovisnika, nedovoljne suradnje nositelja na nacionalnoj i lokalnoj razini, nedostatne promidžba projekta te ograničene mogućnost uključivanja u obrazovne programe s obzirom na prethodno završeno obrazovanje, zdravstveno stanje i motivaciju korisnika. 

"Mnogi ovisnici su nakon završenog tretmana izolirani iz društvene sredine, a mnogi od njih nemaju niti adekvatnu podršku obitelji zbog čega se velik broj ovisnika ponovno vraća drogama i ovisničkom stilu življenja", rekla je Ivandić Zimić.

"Problem regresije čest je i u zatvorima gdje 50 posto zatvorenika otpadne iz projekta zbog raznoraznih razloga koji su vezani uz njihovu osobnost i osobitosti našeg zatvorskog sustava. Do sada je 338 zatvorenika uspješno završilo ovaj projekt", rekla je Erna Jutreša Medjed iz Ministarstva pravosuđa. 

Voditeljica odjela tretmana u zatvoru u Šibeniku Anela Alavanja ističe kako su obrazovanje, stjecanje radnih navika i socijalnih vještina bitni segment resocijalizacije za sve zatvorenike bez obzira na to da li su ovisnici ili nisu. (Hina)