Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodio je u subotu navečer misu s posvetom novoizgrađene crkve Svete Obitelji u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu, poručivši da će ta crkva  evangelizirati nove naraštaje hrvatskog naroda.

 Nova solinska crkva bit će terapija podjelama i simbol nacionalnog identiteta, naglasio je.

 "Svojim ozračjem našeg zemaljskog zajedništva, usmjerena prema nebu ona želi katehizirati i evangelizirati  nove naraštaje hrvatskog roda  djecu i roditelje odgojitelj i vjeroučitelje. Novoizgrađena crkva  ispravna je dijagnoza i djelatna terapija za tijelo i dušu, važan i učinkovit lijek za sve viruse individualizma  egoizma, relativizma  ravnodušnosti  i podjela," istaknuo je nadbiskup Barišić u propovijedi.

Crkva Svete Obitelji u Solinu je i znak zahvalnosti za 14 stoljeća hrvatskog  rodoslovlja ali i  simbol naše budućnosti i duhovnog žarišta hrvatskog naroda i društva, dodao je.
"Nova crkva za koju ćemo od Svete Stolice zatražiti naslov Bazilika minor, a već je tako nazivamo, nadilazi razinu Solina, pa i Splitsko-makarske nadbiskupije. Sagrađena na najsvetijem tlu  naše  domovine u prasvetištu Gospe od Otoka, simbol je nacionalnog identiteta i duhovnog  zajedništva obiteljskog naroda,memorija i zahvala za našu povijest te molitva za  budućnost na radost neba i zemlja", kazao je mons. Barešić.
 Istaknuo je kako će ova  crkva biti posvećen obitelji te će stvarati ozračje u kojem ćemo "u dubini srca iskreno i skrušeno pročitati svoju osobnu, obiteljsku i društvenu stvarnost i naše odnose."
"Nova bazilika u kojoj su sadržani gotovo svi najvažniji događaji biblijske povijesti spasenja, želi nam u dinamici naše grešnosti i božje  milosti  otvoriti horizonte nebeskog zajedništva," poručio je Barišić.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić je u svojem govoru istaknuo  kako će novoizgrađen crkva na gospinom otoku u Solinu biti ljudima na duhovnu korist.
Podsjetio je na iskušenje  s kojim se suočio hrvatski narod 70-ih godina 20. stoljeća nakon što su komunističke vlasti ugušile Hrvatsko proljeće.
"Prisjećamo se izazovnih 70-ih godina prošlog stoljeća. Tada je, nakon gušenja hrvatskog proljeća  '71,  zašutjela  svaka slobodna riječ. Crkva se tada pribrala  i započela govoriti svojim provjerenim načinom molitvom i hodočašćima u gospina svetišta.  Devetogodišnjih hod zahvalnosti započeo je upravo ovdje u  Solinu 1976., u povodu 1000 godina smrti naše kraljice Jelene," kazao je Puljić.

 U oltar nove crkve u Solinu ugrađene su moći svetog  Dujma, rekao je generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije Miroslav Vidović.

"Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić  darovao  je našoj nadbiskupiji moći blaženog  kardinala  Alojzija Stepinaca i te moći uz biskupsku kadicu koju je ovom svetištu darivao kardinal Franjo Kuharić, zajedno s izljevom posmrtne maske blaženog  kardinal  Stepinca, također ćemo  ovdje (u novu crkvu)  postaviti  i dati vjernicima na čašćenje," kazao je Vidović.

Novoizgrađen  crkva je duga 45 metara, široka 34 metara te visoka u presjeku 15 metara. Ukupna bruto površina crkve je 1100 četvornih metara sa 650 sjedećih mjesta, izvijestili su iz Splitsko-makarske nadbiskupije.

Uz crkvu se nalazi pastoralni centar  sa stambenim dijelom-  vjeronaučnim dvoranama  i popratnim prostorijama.

Nova crkva u Gospinom  Prasvetišta u Solinu, postat će mjesto hodočašća mnogim vjernicima, a osobito obiteljima, rekli su u Nadbiskupiji.