Zaštita u digitalnom okruženju
Dijeljenje intimnih fotografija, internetsko uhođenje i prijetnje objavom lažnih seksualnih snimki ulaze u Kazneni zakon
Ilustracija (Pexels)
Nasilje odavno ne mora početi na ulici niti se dogoditi licem u lice. Ponekad je dovoljan jedan klik – neželjena intimna fotografija, uporno slanje poruka ili lažna snimka koja nekoga prikazuje u seksualnom kontekstu. Takvim oblicima digitalnog nasilja hrvatsko zakonodavstvo trebalo bi se odlučnije suprotstaviti.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan potvrdio je pripremu izmjena Kaznenog zakona zbog usklađivanja s direktivom Europske unije o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji. Među novostima je uvođenje internetskog uhođenja kao zasebnog kaznenog djela, uz maksimalnu propisanu kaznu od najmanje jedne godine zatvora.
Širenje odredbi
Kažnjivo bi bilo i uznemiravanje putem digitalnih tehnologija, neovlašteno otkrivanje osobnih podataka na društvenim mrežama te slanje eksplicitnih fotografija osobama koje ih ne žele primiti. Proširit će se i odredba o osvetničkoj pornografiji. Uz neovlašteno dijeljenje seksualno eksplicitnih snimki, koje se u Hrvatskoj kažnjava od 2021. godine kaznom do tri godine zatvora, nova pravila obuhvatila bi i dijeljenje intimnih fotografija.
Posebno je važna zaštita od takozvanih deepfake snimki, izrađenih umjetnom inteligencijom, kojima se osobu lažno prikazuje u seksualno eksplicitnim situacijama. Kažnjivo bi bilo njihovo širenje, ali i prijetnja objavljivanjem.
– Tehnologija ide jako brzo, a normativni dio ponekad kasni za tim, naveo je Habijan na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Na europskoj razini razmatra se i EU Kids Act, prema kojem bi djeci mlađoj od 13 godina bio ograničen pristup društvenim mrežama, a za dob od 13 do 15 godina bio bi moguć uz nadzor roditelja. Hrvatska priprema i poseban zakon o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju. Izmjene Kaznenog zakona očekuju se u prvom tromjesečju 2027. godine, a rok za primjenu europske direktive je 14. lipnja.
Habijan je predstavio i niz promjena kojima bi se trebalo modernizirati pravosuđe. Izmjenama ovršnog postupka omogućit će se izravno slanje predmeta u kojima je podnesen prigovor protiv rješenja o ovrsi trgovačkim sudovima. Dosadašnja dostava trajala je prosječno 254 dana, a rješavanje predmeta dodatnih 111 dana. Promijenit će se i obrasci za ovrhu, čime bi se godišnje uštedjelo više od milijun stranica papira. Prijedlog koji je dosad imao 12 stranica ubuduće će imati šest, a onaj od 254 stranice smanjit će se na 28. Digitalizacija zahvaća i predstečajne i stečajne postupke.
Što se mijenja?
– internetsko uhođenje postaje zasebno kazneno djelo
– digitalno uznemiravanje i neovlašteno otkrivanje osobnih podataka na društvenim mrežama bit će kažnjivi
– slanje neželjenih eksplicitnih fotografija će biti kažnjivo
– osvetnička pornografija obuhvatit će i neovlašteno dijeljenje intimnih fotografija, a ne samo seksualno eksplicitnih snimki
– deepfake snimke koje osobu lažno prikazuju u seksualnom kontekstu bit će obuhvaćene kaznenim odredbama, kao i prijetnje njihovim objavljivanjem
– zaštita djece na internetu dodatno će se urediti posebnim zakonom
– ovršni predmeti s prigovorima izravno će se slati trgovačkim sudovima
– obrasci za ovrhu bit će kraći, uz uštedu više od milijun stranica papira godišnje
– predstečajni i stečajni postupci dodatno će se digitalizirati putem sustava eSpis
– omogućit će se legalizacija elektroničkih javnih isprava
– uvodi se Etički kodeks medijatora
– uređuju se naknade za sekundarnu pravnu pomoć u 2026. godini
Dokumentacija će se dostavljati izravno u sudske predmete putem sustava eSpis, što bi trebalo ubrzati obradu i smanjiti mogućnost pogrešaka. Predstavljene su i izmjene pravila o izboru povjerenika, usklađene s novim Zakonom o stečaju potrošača.
Digitalizacija
Mijenja se i Zakon o legalizaciji javnih isprava u međunarodnom prometu, koji datira iz 1973. godine. Novi propis omogućit će legalizaciju elektroničkih isprava te stvoriti preduvjete za uvođenje elektroničkog apostila i registara za provjeru njegove vjerodostojnosti. Predstavljen je i Etički kodeks medijatora. Za kršenje njegovih pravila predviđene su pisana opomena, zabrana obavljanja medijacije od tri do 12 mjeseci ili trajno brisanje iz registra. O žalbama će odlučivati tročlano Etičko vijeće. Uređuju se i naknade za sekundarnu pravnu pomoć u 2026. godini. Odvjetnički bod iznosit će 1,70 eura, a bod za rad vještaka 0,22 eura, bruto bez PDV-a. Pisani prijevod plaćat će se 0,66 eura po retku, a usmeno prevođenje 19,91 euro za svaki započeti sat.
Najavljene promjene obuhvaćaju različite dijelove pravosudnog sustava, no, kao i za sve druge najave iz Vlade, učinkovitost će se pokazati tek u primjeni.
