Odluka je da ustanova bude u nadležnosti Ministarstva zdravstva, a traži se i državna zgrada na području Zagreba. Iako neće biti ni zdravstvena ni zatvorska ustanova, nego međuresorna, u njoj bi korisnici trebali dobivati individualni pristup i tretman.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da je prevladalo mišljenje da takve osobe trebaju biti u djelokrugu zdravstva.

"Zaključak je da su osobe s nasilnim obilježjima ličnosti u tom trenutku osobe bez dijagnoze, ali je činjenica da zbog obilježja ličnosti mogu biti u povećanom riziku za nastanak same bolesti. U toj raspravi prevladalo je mišljenje da to ide u djelokrug zdravstva", rekla je Hrstić.

Psihijatar: Postoje ljudi koji nisu duševno bolesni, već zli. Nije ih potrebno liječiti

Struka, međutim, upozorava na problematičan dio zakona. Pročelnik Zavoda za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče Goran Arbanas smatra da takve osobe ne bi trebalo smještati u sustav zdravstva.

"Mi se desetljećima borimo protiv stigmatizacije duševnih bolesnika, a sada nam se ponovno vraćaju kriminalci u sustav zdravstva, dakle, trebalo bi iznaći neko drugo rješenje, ali nikako u sustavu zdravstva", rekao je Arbanas za Dnevnik Nove TV.

Podsjetio je da postoje ljudi koji nisu duševno bolesni, nego su zli, a takvi su, prema njegovim riječima, u velikoj većini počinitelji najtežih djela.

"Ovim zakonom se misli takve ljude, koji su odslužili zatvorsku kaznu 10 ili 20 godina, a nemaju duševnu bolest, uputiti na tretman i na listi stručnjaka koji bi radili s takvim ljudima je na vrhu forenzički psihijatar. Dakle, moje pitanje je što bi forenzički psihijatar trebao raditi s ljudima koji nemaju duševne smetnje", rekao je Arbanas.

Nedostatak forenzičkih psihijatara

Dodatni problem vidi u samom pojmu nasilnih obilježja ličnosti. "Nasilno obilježje ličnosti nije dijagnoza, ono nije čak niti strogo definirano i to se može jako široko tumačiti i ako mi to tumačimo da zapravo svako kršenje društvenih normi je neka vrsta nasilnog ponašanja, onda će ispasti da zapravo svakog zatvorenika vi možete nakon odsluženja kazne uputiti u ovakvu ustanovu", upozorio je Arbanas.

Problem je i nedostatak forenzičkih psihijatara. U Hrvatskoj su sva 401 kreveta u sustavu forenzike popunjena, a u novoj bi ustanovi također trebao raditi forenzički psihijatar.

"Mi imamo ukupno 401 krevet u sustavu forenzike u Hrvatskoj i svi kreveti su popunjeni. Sada će se osnovati nova ustanova u kojoj se misli zaposliti forenzički psihijatar, ja ne znam tko jer ih u Hrvatskoj ima ograničen broj, a koji će liječiti ljude koje nije potrebno liječiti", rekao je Arbanas.

Prema zakonu, u ustanovu bi iduće godine trebalo stići prvih pet korisnika, a planira se zaposliti 14 ljudi. Godišnji trošak plaća i hladnog pogona procjenjuje se na oko 1,2 milijuna eura.

Zakon bi trebao stupiti na snagu iduće godine, nakon čega bi se osnovalo povjerenstvo koje će predlagati koje nasilnike treba smjestiti u ustanovu, dok će konačnu odluku donositi sud.