Afera Šincek
Šokantan nalaz USKOK-a: U Gospiću pronađeno 37 tisuća tona otpada, otkrivene i "vječne kemikalije"
Ilustracija (Pexels)
USKOK je objavio nalaz i dopunu vještačenja zaštite okoliša za industrijski kompleks u Bilajskoj ulici 50 u Gospiću, lokaciju povezanu s velikom aferom ilegalnog odlaganja otpada u kojoj su među okrivljenicima varaždinski poduzetnik Josip Šincek i njegova supruga Monika.
Osnovni nalaz Geotehničkog fakulteta pokazuje da se na lokaciji nalazi oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada, među kojim su ostaci obrade električne i elektroničke opreme i medicinskog otpada, plastika te građevinski i mineralni materijali. Za reprezentativne uzorke utvrđeno je opasno svojstvo HP14 – ekotoksičnost, a u jednom je uzorku granična vrijednost premašena približno deset puta, prenosi Index.hr.
Tlo je snažno opterećeno metalima: bakra je izmjereno do 9946 miligrama po kilogramu, približno stotinu puta više od maksimalno dopuštene koncentracije za poljoprivredno tlo, olova do 1051 miligrama, oko deset puta više, a antimona do 317 miligrama po kilogramu, dok je njegova prirodna vrijednost manja od jednog miligrama. Vještaci navode da je uklanjanje biljnog pokrova na približno 17.796 četvornih metara, zajedno s kemijskim opterećenjem tla, rezultiralo degradacijom i nepovratnim uništenjem staništa na zahvaćenom dijelu lokacije.
Utjecaj je najjači na samom odlagalištu i unutar približno 50 metara, ali je mjerljiv do oko 200 metara, dok se podzemnim vodama može proširiti i na stotine metara. Bez sanacije otpad ostaje trajan izvor opasnosti, uz realnu i očekivanu mogućnost daljnjeg širenja onečišćenja.
"Vječne kemikalije"
Dopunsko vještačenje pokazalo je da su u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađeni PFAS spojevi, poznati i kao "vječne kemikalije", dok u referentnom piezometru uzvodno od odlagališta nisu otkriveni iznad granice kvantifikacije.
Najveća ukupna koncentracija PFAS-a, 200,5 nanograma po litri, izmjerena je u piezometru K, odnosno B-1, nizvodno od lokacije. U drugom nizvodnom piezometru izmjereno je 7,1 nanogram po litri, dok je u uzvodnom piezometru koncentracija bila niža od 1,5 nanograma po litri.
Izmjerena koncentracija od 200,5 nanograma po litri dvostruko je viša od parametarske vrijednosti od 100 nanograma po litri, koju europski i hrvatski propisi određuju za ukupne PFAS spojeve u vodi namijenjenoj ljudskoj potrošnji.
Vještaci pritom napominju da za podzemne vode na toj lokaciji nije propisana posebna granična vrijednost za ukupne PFAS spojeve. Vrijednost za vodu za piće korištena je kao referentni kriterij za tumačenje rezultata.
PFAS pronađen samo nizvodno od odlagališta
Vještaci ključnim smatraju prostorni raspored onečišćenja. PFAS nije pronađen u referentnoj podzemnoj vodi uzvodno od odlagališta, ali je pronađen u oba piezometra nizvodno od njega. Najviša koncentracija izmjerena je ondje gdje je utvrđena izražena pukotinska zona kroz koju se podzemne vode i otopljene tvari mogu lakše kretati.
Takav raspored, prema dopuni vještačenja, snažno upućuje na to da PFAS potječe s odlagališta. Na lokaciji je pronađen heterogeni industrijski otpad, a vještaci navode da se rezultati podudaraju sa smjerom podzemnog toka i ranije utvrđenim hidrogeološkim modelom područja.
"Predmetno odlagalište predstavlja vrlo vjerojatan izvor migracije PFAS spojeva u podzemni vodonosnik", zaključili su vještaci. Dodaju da rezultati povećavaju pouzdanost zaključka prema kojem ilegalno odlaganje otpada uzrokuje stvarni lokalni utjecaj na podzemne vode.
U uzorcima su prevladavali kratkolančani PFAS spojevi, među kojima PFBS, PFBA, PFPeA i PFHxA. Takvi se spojevi dobro otapaju u vodi i vrlo su pokretljivi, zbog čega se mogu širiti kroz pukotinski karbonatni vodonosnik.
Mogu ostati prisutni desetljećima
U zaključku osnovnog nalaza stihu da je uklonjen biljni pokrov na približno 17.796 četvornih metara te da je to, uz kemijsko opterećenje tla, rezultiralo "degradacijom i nepovratnim uništenjem staništa".
PFAS spojevi vrlo se teško razgrađuju. Vještaci upozoravaju da jednom uneseni u vodonosnik mogu ostati prisutni desetljećima, a ako izvor onečišćenja ostane na lokaciji, postoji mogućnost njihova daljnjeg širenja u smjeru toka podzemnih voda.
Vještaci navode da, ostane li otpad na lokaciji, postoji "realna i očekivana mogućnost daljnjeg širenja onečišćenja kroz vrijeme". Navode širenje metala i metaloida kroz tlo i podzemne vode, mikroplastike, sitnih čestica te daljnju degradaciju staništa.
Procijenili su da je utjecaj prostorno ograničen i lokalnog karaktera, prvenstveno nizvodno od odlagališta. Nije utvrđeno opsežno ili akutno onečišćenje podzemnih voda na širem području, ali je razina opasnosti za podzemne vode ocijenjena kao umjerena do povećana.
Vjerojatnost nastanka daljnje štete ocijenjena je visokom ako otpad ostane na lokaciji bez odgovarajuće sanacije. Utjecaj se zbog dugotrajnog odlaganja otpada i pukotinske građe podzemlja smatra dugotrajnim. Nakon uklanjanja otpada i sanacije može se očekivati postupno smanjenje onečišćenja, ali potpuni oporavak mogao bi potrajati.
Nema dokaza da su stanovnici bili izloženi kroz vodovod
Nalaz se odnosi na podzemne vode neposredno uz ilegalno odlagalište, a ne na vodu iz javnog vodoopskrbnog sustava.
Vještaci navode da se podzemna voda s predmetne lokacije ne koristi za javnu vodoopskrbu te da nema dokaza da su stanovnici putem vode za piće bili izloženi izmjerenim koncentracijama PFAS-a. Prekoračenje referentne vrijednosti također samo po sebi ne znači da su nastupile posljedice za zdravlje ljudi, ali pokazuje potrebu za uklanjanjem izvora onečišćenja i nastavkom monitoringa.
Za većinu ostalih analiziranih tvari nisu pronađena prekoračenja propisanih vrijednosti. To se odnosi na većinu teških metala te na PCB, BTEX, klorirana otapala i druge analizirane organske spojeve. Najvažniji dokaz lokalnog utjecaja odlagališta na podzemne vode tako su dali upravo naknadno analizirani PFAS spojevi.
Afera Šincek
USKOK je istragu otvorio u veljači 2025. protiv deset osoba i četiri tvrtke. Istražitelji sumnjaju da je skupina organizirala uvoz mljevenog plastičnog i drugog mješovitog otpada iz Slovenije i Italije, kao i preuzimanje medicinskog i drugog otpada iz Hrvatske, koji je potom nezakonito zakopavan ili ostavljan na otvorenom u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu.
USKOK je istragu naknadno proširio zbog sumnje da su dozvole za gospodarenje otpadom u Gospiću izdavane unatoč tome što se na lokaciji već nalazilo najmanje 5792 tone nezakonito uskladištenog otpada. Među osobama obuhvaćenima istragom tada se našao i županijski savjetnik Jerko Kostelac.
Istraga je u ožujku ove godine dodatno proširena na nove osumnjičenike i odlaganje najmanje 2640 tona otpada na području Senja.
USKOK je sada, kako navodi, zbog velikog interesa javnosti, omogućio uvid u osnovni nalaz Geotehničkog fakulteta iz ožujka i njegovu dopunu iz srpnja 2026. godine. Kazneni postupak i dalje je nejavan, a istraga se vodi protiv većeg broja osoba zbog sumnje na kaznena djela protiv okoliša i gospodarstva počinjena u sastavu zločinačkog udruženja.
