(Arhiva Novog lista)
Dok se velik dio Hrvatske sprema na godišnji odmor, na bolničkim odjelima diljem zemlje svakodnevno se vode sasvim drukčije bitke – za zdravlje i živote pacijenata. U tim se trenucima oslanjaju na nešto što se ne može kupiti ni proizvesti u laboratoriju: našu darovanu krv. Zalihe krvnih pripravaka trenutno su stabilne, no turistička sezona, gužve na cestama i veći rizik od nesreća transfuzijsku službu svake godine iznova stavljaju na kušnju. Iako nema ozbiljnog manjka krvnih pripravaka, transfuzijski centri diljem zemlje apeliraju na odgovorno ponašanje i odaziv akcijama darivanja, kako bi zalihe ostale dostatne i kada se potrebe naglo povećaju. Posebna pažnja usmjerena je na RhD negativne koncentrate eritrocita svih krvnih grupa, a najosjetljivija je situacija s krvnom grupom 0 negativna. Riječ je o "univerzalnom davatelju" koji se u hitnim slučajevima može primijeniti bolesnicima bilo koje krvne grupe, dok sami primatelji te grupe mogu primiti isključivo krv jednake grupe. U redovnoj praksi, dodaju iz struke, bolesnici ionako uvijek dobivaju pripravke svoje krvne grupe, kad god su dostupni.
– Danas ne možemo govoriti o velikom deficitu, ali pravodobno pozivamo darivatelje kako bi zalihe ostale zadovoljavajuće. Tijekom turističke sezone povećava se broj ljudi u pojedinim dijelovima zemlje, osobito u primorskim gradovima, a time se mogu povećati i potrebe za transfuzijskim liječenjem, pojasnila je liječnica Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. Stanje zaliha, naglašava, nije nešto što se jednom utvrdi pa ostane nepromijenjeno – mijenja se iz dana u dan, ovisno o stvarnim potrebama pacijenata. Kad se za neku krvnu grupu pokaže povećana potražnja, transfuzijska služba odmah upućuje dodatan poziv upravo darivateljima te grupe.
Postojeće zalihe dovoljne su za nesmetano funkcioniranje zdravstvenog sustava, no ta se slika, upozorila je sugovornica, može promijeniti gotovo preko noći. Dovoljna je, navodi, veća prometna nesreća, teža ozljeda s velikim gubitkom krvi ili naprosto veći broj operacija i transplantacija u kratkom razdoblju. Otežavajuća okolnost je i sama priroda krvnih pripravaka, jer je riječ o biološkim lijekovima s ograničenim rokom trajanja, pa upravljanje zalihama postaje svojevrsna vještina balansiranja: mora ih biti dovoljno za sve krvne grupe, ali ne toliko da se višak na kraju mora zbrinjavati jer je istekao rok uporabe.
– Najveći izazov tijekom ljeta je nepredvidiva potrošnja. Neke situacije, poput teških ozljeda i hitnih stanja, jednostavno se ne mogu planirati. Zato je važno da sustav uvijek bude spreman, poručila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
– Odlaskom na darivanje krvi građani ne pomažu samo apstraktnom "zdravstvenom sustavu". Oni nekome konkretnom, čije ime možda nikada neće saznati, daju priliku da dočeka sutra, poručila je Irena Jukić.
Iza svake vrećice krvi stoji razgranat sustav. Hrvatska ima tri regionalna transfuzijska centra, u Osijeku, Rijeci i Splitu, te tri subregionalna centra u Dubrovniku, Varaždinu i Zadru, smještena unutar bolnica. Na vrhu je Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu u Zagrebu, koji djeluje kao nacionalni centar. Uz njih, ključnu ulogu imaju i gradska društva Crvenog križa, koja zajedno s transfuzijskim centrima prema unaprijed usklađenom planu organiziraju akcije darivanja – terenske ekipe redovito izlaze na teren kako bi darivanje bilo dostupnije građanima, a krv se može darovati i izravno u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama. Sve te točke sustava povezane su jedinstvenom informatičkom platformom, sustavom e-Delphyn, koji omogućuje stalan uvid u zalihe i njihovu preraspodjelu prema stvarnim potrebama diljem zemlje. Zahvaljujući tome, kaže Jukić, sustav funkcionira kao pravi "krvotok solidarnosti".
– Kada se pojavi potreba, spremni smo jedni drugima pomoći i poslati krvne pripravke u druge dijelove zemlje. To se događa tijekom cijele godine, posebno kada je riječ o specifičnim krvnim pripravcima, pojasnila je.