Rezultati istraživanja
Pijemo li plastiku? Izmjereno koliko mikroplastike ima u hrvatskoj vodi
Ilustracija (Pexels)
U hrvatskoj vodi za piće utvrđene su niske koncentracije mikroplastike, priopćio je u četvrtak Institut za vode "Josip Juraj Strossmayer", ističući kako je riječ o prvim rezultatima istraživačkog monitoringa mikroplastike u vodi za piće u Hrvatskoj koje je proveo Institut.
Rezultati istraživačkog monitoringa objavljeni su u Izvještaju o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Hrvatskoj za 2025. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknuli su u priopćenju.
Podaci pokazuju da je u vodi za ljudsku potrošnju u Hrvatskoj nakon obrade i u distribucijskoj mreži utvrđena prosječna koncentracija od 0,144 čestice prioritetnih polimera po litri, odnosno približno jedna čestica mikroplastike na sedam litara vode.
Dobiveni rezultati usporedivi su ili niži od vrijednosti navedenih u dostupnoj europskoj literaturi, koje se kreću od približno 0,9 do oko 2 čestice po litri, navodi se u nacionalnom izvješću. Istodobno se naglašava da takve usporedbe treba tumačiti s oprezom jer koncentracije mikroplastike značajno ovise o veličini čestica obuhvaćenih mjerenjem i primijenjenoj analitičkoj metodologiji, kažu u Institutu.
Ističu kako je mikroplastika danas široko rasprostranjena u vodi, hrani i okolišu, a ovo istraživanje Hrvatskoj prvi put daje nacionalne podatke prikupljene prema jedinstvenim pravilima.
Ključan izazov je razviti međunarodno usporedive metode mjerenja
Napominju da Svjetska zdravstvena organizacija među ključnim izazovima u ovom području ističe upravo razvoj međunarodno usporedivih metoda mjerenja, kako bi države rezultate mogle pouzdano uspoređivati i pratiti kroz vrijeme.
Europski monitoring obuhvaća čestice mikroplastike veličine od 20 mikrometara do 5 milimetara. Nanoplastika nije obuhvaćena tim rasponom jer je riječ o višestruko manjim česticama za koje se još razvijaju međunarodno usporedive metode mjerenja.
U Institutu za vode ističu da su uz obvezna mjerenja propisana europskom metodologijom, istraživanje proširili i na analizu sirove vode. Time je prvi put bilo moguće pratiti što se događa s mikroplastikom tijekom procesa pripreme vode za ljudsku potrošnju, a analize su pokazale da se u promatranim vodoopskrbnim sustavima koji koriste površinske vode broj čestica mikroplastike tijekom obrade prosječno smanjio za 94,7 posto.
Šiljeg: Početak nacionalnog monitoringa mikroplastike
Ravnatelj Instituta Mario Šiljeg ističe kako najveća vrijednost ovog istraživanja nije sama izmjerena vrijednost, nego činjenica da je Hrvatska prvi put uspostavila nacionalnu referentnu vrijednost određenu prema zajedničkoj europskoj metodologiji.
"U znanosti jedno mjerenje rijetko daje konačan odgovor. Vrijednost dobiva tek kada postane dio dugoročnog niza usporedivih mjerenja. Upravo tako nastaju pouzdani podaci na kojima se temelje odgovorne odluke o zaštiti i upravljanju vodnim resursima", kaže Šiljeg.
Napominje da su tehnologije pripreme vode razvijane desetljećima kako bi iz vode uklonile onečišćivala i zaštitile zdravlje ljudi. "Rezultati ovog istraživanja pokazuju da u promatranim sustavima učinkovito uklanjaju i čestice mikroplastike obuhvaćene europskom metodologijom. To potvrđuje da kvaliteta javne vodoopskrbe počiva na stručnosti, suvremenoj tehnologiji i kontinuiranom ulaganju u sustave koji štite zdravlje građana", poručio je ravnatelj Instituta.
Dodao je da objavljeni rezultati predstavljaju početak nacionalnog monitoringa mikroplastike u vodi za ljudsku potrošnju u Hrvatskoj i važan su korak u daljnjem razvoju sustava praćenja ovog novog pokazatelja kakvoće vode.
Institut za vode "Josip Juraj Strossmayer", osnovan je Uredbom Vlade RH krajem 2021., te je, kako ističu, u svega nekoliko godina razvio stručne i laboratorijske kapacitete za provedbu monitoringa prema metodologiji koju je Europska komisija donijela 2024..
