Uoči hitne sjednice Upravnog odbora HPK, njezin predsjednik Željko Mihelić istaknuo je da je šteta od divljači na poljoprivrednim površinama postala toliko velika da ugrožavaju i sam opstanak poljoprivrede, prenosi HRT.

Prema njegovim riječima, poljoprivrednicima u pojedinim dijelovima Hrvatske više se ne isplati uzgajati kulture poput kukuruza i pšenice.

- Divlje svinje rade takvu štetu da je to postalo ekonomski neodrživo. Samim time ugrožena je i proizvodnja hrane, istaknuo je Mihelić, upozorivši i da su divlje svinje "rezervoar" afričke svinjske kuge (ASK).

Apelirao je na resorno ministarstvo da hitno provede mjere koje bi sustavno riješile problem, uključujući odstrel divjih svinja do biološkog minimuma na području cijele Hrvatske, uz angažman svih mogućih snaga, po potrebi i vojske ili policije jer lovačka društva "nemaju kapaciteta za provesti takav zahvat".

Druga mjera odnosi se na legalizaciju postavljanja klopki za lov divljih svinja, što prema njegovim riječima postoji i u nekim drugim zemljama.

Dosadašnji model obrane od divljih svinja u vidu postavljanja električnih pastira te ograđivanja poljoprivrednih površina Mihelić je ocijenio kao "potpuno promašen" jer ne daje "nikakve rezultate". Pritom, napomenuo je, ograđivanje je i skupo, a zahtijeva i velike napore u postavljanju i održavanju.

Rekao je da su lovačka društva zakonski dužna poljoprivrednicima nadoknaditi štetu, no i da "nemaju novca", a sudski sporovi traju iznimno dugo. Dodao je i da s Hrvatskim lovačkim savezom nisu razgovarali, a smatra da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prava adresa za rješavanje ovih problema.

- Lovci su u ovoj situaciji na suprotnoj strani, oni brane svoj hobi i užitke i potpuno ih razumijemo, dodao je Mihelić.

Predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK Antun Golubović rekao je da su u protekle dvije godine više puta zbog širenja ASK i štete koju divlje svinje rade na poljoprivrednim površinama, za područje triju županija na istoku Hrvatske predlagali njihov potpuni izlov, a u ostatku Hrvatske na biološki minimum.

Također, zalagali su se i za "zagrađivanje" prvih lovišta uz granicu s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom jer od tamo dolazi dobar dio divljih svinja u potrazi za hranom, pri čemu preplivavaju Savu.

- Divlje svinje i dalje haraju, ima ih jako puno, dolaze, prelaze, rade migraciju. Problem je isto tako za divlje svinje koje su zaražene kugom, gdje je zasijan ječam, pšenica, te kulture se sutra ili prekosutra kombajnom vrše i poljoprivrednici unose to na svoja gospodarstva, džabe vama dezobarijere, istaknuo je Golubović.

No kaže da ti prijedlozi nisu zaživjeli. Resorni ministar lani je donio naredbu o izlovu divljih svinja, prema nekim podacima "izlovljeno" je do 60 posto više divljih svinja nego godinu prije, no prema Golubovićevoj ocjeni "to je definitivno malo".

Ministarstvo: Problem nije jednostavno riješiti

Na sjednicu Upravnog odbora tako je, osim poljoprivrednika, pozvan i državni tajnik Marinko Beljo, što je prilika da se upozori na probleme i veličinu štete te pokuša naći zajedničko rješenje.

- Jednostavno moramo početi djelovati i nadamo se da će Ministarstvo poljoprivrede to prepoznati, zaključio je Mihelić.

Ministarstvo poljoprivrede poručuje da problem nije jednostavno riješiti, ali da se na njemu radi. Dodaje da je prošle godine, u odnosu na 2024., broj divljih svinja smanjen za 20 tisuća.

- Povest ćemo računa da se taj broj divljači smanji. Tu jednu veliku ulogu imaju i županije i one trebaju preuzeti odgovornost. Ministarstvo poljoprivrede ne izmiče se od odgovornosti koju imamo i kao država prema svim lovcima i poljoprivrednicima, ali županije moraju donijeti odluku. Mi smo kod afričke svinjske kuge u suradnji s policijom koristili termokamere i dronove da vidimo je li to tako kako lovci prikazuju, tvrdi Beljo.

Novim Zakonom o lovstvu, koji je u proceduri, županije će moći zamijeniti lovačko društvo ako ono ne obavlja posao kako treba.