uvodi se "pravo na zaborav"
Banke pod pritiskom: stroža pravila i transparentniji krediti
Ilustracija (Pexels)
Bolja informiranost građana o kreditima, ponovno uvođenje »prava na zaborav« bivšim onkološkim bolesnicima prilikom izračuna police osiguranja vezane uz potrošački kredit te stroži zahtjevi za procjenu kreditne sposobnosti glavne su novine prijedloga Zakona o potrošačkim kreditima koji će ovog tjedna biti upućen u javnu raspravu, a na snagu bi trebao stupiti od studenoga ove godine.
Područje potrošačkog kreditiranja inače je uređeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju i Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju, no zbog prijenosa u nacionalno zakonodavstvo tzv. CCD 2 direktive, odnosno europske direktive o ugovorima o potrošačkim kreditima, Ministarstvo financija je odlučilo donijeti novo zakonsko rješenje koje sve objedinjuje u jedan zakon.
Kako je naveo državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, prijedlog zakona donosi cijeli niz novina u sustav potrošačkog kreditiranja, a prije svega značajne koristi za potrošače, posebno u pogledu jače razine zaštite potrošača, transparentnosti i njihove financijske sigurnosti.
HDZP zadovoljan
Predloženim zakonom će se uspostaviti stroža pravila oglašavanja, zatim se uvodi obveza davanja standardiziranih informacija potrošačima prilikom ugovaranja kredita, a zabranit će se praksa »vezanja usluga«, što između ostalog znači da se dobivanje kredita više neće moći uvjetovati prenošenjem primanja u određenu banku.
Također, uvode se i stroži zahtjevi za procjenu kreditne sposobnosti, a u Ministarstvu financija pojašnjavaju da nikako nije namjera onemogućiti građane u dobivanju kredita, nego se želi izbjeći situacija da kredit bude odobren nekome tko ga »zaista nije u stanju otplaćivati«, a područje primjene proširuje se na dodatne oblike potrošačkih kredita, kao što su oni »rizičniji«, bez naknada i s vrlo kratkim rokom otplate.
U Hrvatskom društvu za zaštitu potrošača (HDZP) uglavnom su zadovoljni predloženim zakonskim rješenjima, ako će ona rezultirati većom informiranošću potrošača i podizanjem njihove financijske pismenosti, kaže predsjednica HDZP-a Ana Knežević.
– Najveći problem je informiranje potrošača jer od banke ne dobiju sve potrebne informacije o kreditu ili dobiju informacije koje ne razumiju, a predloženo zakonsko rješenje trebalo bi pomoći da se banke natjera da građanima objasne sve uvjete kreditiranja.
Čak se ni na tabeli Hrvatske narodne banke, na kojoj se objavljuju uvjeti kreditiranja svih banaka, ne nalaze podaci od nekih banka jer ih nisu dostavili ni HNB-u – navodi Ana Knežević primjer iz prakse.
Dobrim zakonskim rješenjem smatra i to što više nećemo morati prebacivati primanja u banku kod koje podižemo kredit, iako je pitanje kako će se to provoditi u praksi, navodi Ana Knežević i posebno ističe »pravo na zaborav« bivšim onkološkim bolesnicima koje je u našem zakonskom rješenju povoljnije za potrošače od onog u europskoj direktivi.
Besplatne usluge
– Ministarstvo financija predlaže zabranu korištenja podataka o bolesti nakon 10 godina od početka bolesti za izračun police osiguranja bivšem onkološkom bolesniku potrebne za ugovaranje kredita, dok europska direktiva navodi dulji rok od 15 godina, što znači da je rok u Hrvatskoj kraći i time povoljniji za takvu vrstu potrošača – pojašnjava Ana Knežević.
U cilju razvijanja financijske pismenosti, Financijska agencija uvest će besplatne usluge savjetovanja o dugu za potrošače koji imaju ili bi mogli imati financijskih poteškoća u otplati kredita. Hrvatska narodna banka će tako imati nadležnost nad izdavanjem odobrenja vjerovnicima i kreditnim posrednicima u potrošačkom kreditiranju te ujedno i ovlasti nadzora nad tim subjektima.
Ako HNB utvrdi da usluge iz područja potrošačkog kreditiranja pružaju osobe bez odobrenja, o tome će bez odgode morati obavijestiti DORH te, prema potrebi, i drugo nadležno nadzorno tijelo.
U Hrvatskom društvu za zaštitu potrošača inače upozoravaju na slabu kontrolu poslovanja agencija za naplatu potraživanja i na Ovršni zakon općenito, za koji navode da nema dovoljno trasnparentnosti, pa očekuju da bi najavljena stroža kontrola takvih subjekata od strane HNB-a trebala konačno ići u korist potrošača.
U Ministarstvu financija navode da prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima dolazi nakon nekoliko godina intenzivnog rada na zaštiti potrošača, od memoranduma o razumijevanju koji su 2022. godine potpisali Vlada, HNB i banke, a koji je naposljetku omogućio masovni prelazak građana s prešutnih na dopuštena prekoračenja po tekućem računu, preko zakonske obveze banaka da dio prihoda izdvajaju za podizanje financijske pismenosti građana do novog zakona o usporedivosti naknada, kojim je reguliran tzv. besplatan paket usluga, a u prva dva mjeseca prema podacima Ministarstva financija zabilježeno je gotovo 100 tisuća korisnika tog paketa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
