saborska zastupnica

Sanja Radolović: "40% mladih u Hrvatskoj i dalje živi s roditeljima"

| Autor: Glas Istre
(Foto: Press SDP)

(Foto: Press SDP)


Saborska zastupnica Sanja Radolović (SDP) upozorila je u Saboru da je priuštivo stanovanje postalo jedno od ključnih društvenih pitanja u Hrvatskoj, poručivši tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju da se više ne radi samo o urbanističkoj ili tržišnoj temi, već o pitanju demografije, socijalne sigurnosti i ekonomske stabilnosti građana.

Istaknula je kako mladi, unatoč obrazovanju i zaposlenju, sve teže dolaze do vlastitog doma. Cijene stanova, naglasila je, rastu znatno brže od plaća, dok su najamnine u pojedinim gradovima dosegnule razine zapadnoeuropskih metropola, iako su primanja hrvatskih građana i dalje osjetno niža.

Prema podacima koje je iznijela, cijene stanova u Hrvatskoj u posljednjih pet godina porasle su za više od 60 posto. U Zagrebu je prosječna cijena kvadrata premašila 3.000 eura, a na obali i 4.000 eura. Istodobno je rast plaća bio višestruko sporiji. Mlada obitelj za stan od 70 četvornih metara danas mora izdvojiti između 210.000 i 250.000 eura, što podrazumijeva kreditnu obvezu od oko 1.200 eura mjesečno tijekom 30 godina. „To nije priuštivo stanovanje, to je dužničko ropstvo“, poručila je.

Radolović smatra da Vlada prijedlogom zakona priznaje postojanje problema, ali ne nudi dovoljno snažna rješenja. Podsjetila je kako u Hrvatskoj postoji više od 600.000 praznih stanova, dok gotovo 40 posto mladih u dobi od 25 do 34 godine i dalje živi s roditeljima. Građani, dodala je, u prosjeku troše više od 40 posto prihoda na stanovanje, dok europski standard priuštivosti iznosi oko 30 posto.

Posebno je problematizirala tržište najma, navodeći da oko 90 posto najmova funkcionira bez dugoročnih ugovora. Podstanari su, kaže, bez zaštite od naglog rasta cijena i često bez prijavljenog prebivališta, zbog čega stanovanje u Hrvatskoj poprima obilježja socijalnog, a ne tržišnog problema.

Usporedila je hrvatski model s Bečom, gdje više od 60 posto građana živi u modelima priuštivog najma zahvaljujući snažnom javnom stambenom fondu. U Hrvatskoj, upozorila je, takav fond praktički ne postoji, dok se godinama subvencionira potražnja putem APN kredita, što je, prema njezinim riječima, dodatno potaknulo rast cijena nekretnina.

Kao ključne manjkavosti prijedloga zakona navela je izostanak jasnih i mjerljivih ciljeva, nedostatak aktivne uloge države u gradnji javnih stanova te potpunu nepostojanje zaštite podstanara. Također je upozorila da lokalne jedinice dobivaju obveze bez odgovarajućih financijskih alata.

Pozvala je na uspostavu snažnog javnog stambenog fonda, regulaciju tržišta najma, aktivaciju praznih nekretnina i definiranje jasnih pokazatelja uspješnosti. U suprotnom, zaključila je, Hrvatska bi mogla dobiti još jedan zakon koji dobro zvuči, ali neće donijeti stvarne promjene građanima.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter








Trenutno na cestama