Nakon što je u utorak odradio redovnu sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković je raspoložen otputovao u New Delhi jer mu je predsjednik HSLS-a Dario Hrebak obećao da će u Hrvatskom saboru glasovati za Alena Ružića kao ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Za pretpostaviti je da bi Plenković odustao od sudjelovanja na konferenciji o digitalnoj transformaciji da je znao što će uslijediti dok njega neće biti u Hrvatskoj.

Prvo je, naime, Hrebak objavio da HSLS neće ostati u parlamentarnoj većini ako se zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro ne ispriča zbog pjevanja o Anti Paveliću ili ga se izbaci iz koalicije.

Ideološke implikacije

Zatim je DP uzvratio protuprijedlogom da Dabro zamrzne zastupnički mandat kada se zakonski zabrane komunistički simboli i slogani, o čemu može odlučiti jedino Plenković. U petak je glasovanje o Ružiću zaista prošlo glatko, očekivano ga je podržala i bivša zastupnica SDP-a Boška Ban, ali premijer se vratio u Zagreb u trenutku kada su odnosi unutar vladajuće većine uistinu ozbiljno poremećeni. I sada bi on, u razgovoru sa zavađenim akterima, morao pronaći neko rješenje.

Nameće ih se nekoliko. Jedno je da se, kako je u subotu izjavio HDZ-ov dužnosnik Željko Reiner, »smiri bura u čaši vode«. U HDZ-u priželjkuju da Plenković jednostavno uvjeri Domovinski pokret i HSLS da trebaju sve zaboraviti jer stabilnost je ključna kako bi Vlada mogla nastaviti sa svojim velikim postignućima. DP bi u tom slučaju morao odustati od inicijative za zabranu petokrake, koja valjda nije mišljena samo kao uvjet Dabrinog napuštanja Sabora, a HSLS bi, pak, na kraju prešao preko vokalnog nestašluka političara koji voli pucati i pjevati. Koalicija bi ubuduće funkcionirala sa 77 zastupnika, a Hrebak bi izgubio svaku političku vjerodostojnost. Nije uputno otpisati mogućnost ovakvog ishoda, ali nekako se čini da to ne bi bila na dulji rok održiva formula. Vjerojatno je i Plenković svjestan realne opasnosti da se već za koji mjesec DP i HSLS opet u vezi nečeg zakače. Stoga možda ne bude općeg pomirenja nego će netko ipak politički nastradati. Ali, pitanje je tko. Matematički je očit izbor HSLS sa samo dva zastupnika s mandatima osvojenim na listi HDZ.

Boška Ban već se preporučila »politički mudrom« Plenkoviću, prevara birača je sasvim normalizirana u Hrvatskoj i ne bi HDZ-u bilo teško regrutirati još barem jednog oporbenog zastupnika kako bi se u potpunosti nadomjestilo HSLS, čiji ultimativno intoniran zahtjev nije nimalo dobro sjeo premijeru. Samo, eliminacija stranke koja se pobunila protiv ustaštvu sklonog dužnosnika, a zadržavanje one koje je dotični glavni tajnik, štetili bi Plenkovićevoj političkoj reputaciji. Lijevo-liberalna opozicija oduševljeno bi pozdravila Plenkovićevu potvrdu da je »potonuo u desni radikalizam«. HSLS možda ne donosi puno na izborima, ali premijeru je suradnja s Hrebakom uvijek služila kao dokaz da je njegov HDZ danas »mainstream stranka«. Hoće li onda možda iz koalicije izletjeti Domovinski pokret? Ta bi opcija i matematički i politički bila lošija nego prethodna.

Veći problem

Naravno, veći je problem osigurati novih osam nego dva zastupnika. Možda bi se Boški Ban pridružili zastupnici DOMiNO-a i suverenista, ali onda Plenković ne bi mogao računati na IDS ili Nezavisnu platformu Sjever. Vrlo bi komplicirano bilo realizirati zamjenu osam zastupnika, gotovo nemoguće. Što se tiče političke dimenzije tog pothvata, Plenković je taman zaigrao na kartu Marka Perkovića Thompsona i sasvim bi neracionalno bilo da mu već idući potez bude izbacivanje iz Vlade desničarske stranke koja traži zabranu crvene zvijezde i to zbog stihova »u Madridu grobnica od zlata, u njoj leži vođa svih Hrvata«. Bila bi mu to doista naopaka taktika.

Niti jedna od navedenih solucija, znači, nije naročito povoljna za Plenkovića i Vladu. Pa će on možda posegnuti za jako čudnim modelom o kojem se u petak počelo pričati u okviru parlamentarne većine. Dakle, Dabro bi formalno prestao pripadati koaliciji, ali bi i dalje podržavao Vladu jer svaki zastupnik može glasovati po slobodnoj volji. On bi kao glavni tajnik Domovinskog pokreta participirao u kreiranju stranačkih politika, ostao bi u svom Klubu zastupnika, ali bi službeno koalicija imala 76 članova. Kako se može čuti, HSLS bi, ako Plenković ovaj tjedan stavi to na pregovarački stol, čak pristao na takav nesvakidašnji Dabrin status u Saboru, novitet u praksi parlamentarne demokracije.

Tako bi Ivan Penava mogao onda prihvatiti i da Dabro više nije u vladajućoj većini ako bi mu se objasnilo da zapravo jest i da se suštinski ništa ne mijenja. Oporba i dio medija dobili bi materijal za ismijavanje, ali koalicija bi zasad bila očuvana. Što će od svega biti, hoće li se svi naprosto pokunjiti pred Plenkovićem ili će on nekome dodijeliti crveni karton ili će se Dabro naći u svojevrsnom saborskom limbu ili nešto četvrto, doznat će se možda već početkom tjedna. Premijer će pokušati sve napraviti da se to ne odugovlači i ne skreće fokus javnosti s uspjeha Vlade.

Politička fleksibilnost Domovinskog pokreta

Na Dabrin formalni izlazak iz koalicije bi mogao pristati i Domovinski pokret, koji je već jednom pokazao političku fleksibilnost u naizgled nerješivoj situaciji. Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je u kvoti parlamentarne većine, ali mu je predsjednik Milorad Pupovac, čiji je SDSS Plenković na inzistiranje DP-a odstranio iz Vlade. Naime, Domovinski pokret odlučio se praviti da je Pupovac preuzeo tu dužnost u kvoti Kluba nacionalnih manjina, iako ona nikad nije postojala.

Povezane vijesti

• Novi ministri bit će predstavljeni nakon lokalnih izbora
• Plenković osudio Dabrino veličanje ustaškog poglavnika Pavelića, tražit će ga da to ne ponavlja
• Hrebak o "slučaju Dabro": Dajemo premijeru rok od 30 dana da resetira koaliciju ili HSLS-a neće biti