Život je nepredvidiv, a financijski šokovi poput iznenadnog gubitka posla, skupog popravka automobila ili hitnog medicinskog zahvata mogu ozbiljno uzdrmati temelje svakog kućanstva. U takvim trenucima, fond za hitne slučajeve, popularno zvan “crni fond”, postaje ključna linija obrane koja razdvaja financijsku stabilnost od zaduživanja i stresa. Iako se desetljećima kao mjerilo sigurnosti spominjalo pravilo o ušteđevini u visini od tri do šest mjesečnih plaća, današnja ekonomska realnost i sve dulje razdoblje potrage za novim poslom pokazuju da ta preporuka za mnoge više nije dovoljna. Financijski savjetnici danas upozoravaju kako bi šest mjeseci pokrivenih troškova trebao biti minimum, a ne ideal, pogotovo za one u nesigurnijim industrijama ili obitelji s jednim izvorom prihoda, prenosi Poslovni.hr

Ključ za pravilno formiranje krizne rezerve leži u tome da se ona ne temelji na visini vaše plaće, već na stvarnim mjesečnim životnim troškovima. To je iznos koji vam je potreban da biste preživjeli mjesec dana bez ikakvih smanjenja kvalitete života. Prvi korak je detaljno popisati sve nužne izdatke: najamninu ili ratu kredita, režije, troškove hrane, prijevoza, osiguranja i sve ostale obveze koje ne možete izbjeći. Pregledajte bankovne izvatke za posljednjih nekoliko mjeseci kako biste dobili realan prosjek, pazeći da u izračun uključite samo esencijalne troškove, a izostavite one diskrecijske poput odlazaka u restorane ili kupnje odjeće. Tek s tom brojkom u ruci možete početi graditi svoj financijski štit.

Prema najnovijim analizama troškova života u Hrvatskoj, iznosi potrebni za preživljavanje šest mjeseci bez posla značajno se razlikuju ovisno o sastavu kućanstva i stambenom statusu. Za samca koji živi kao podstanar u većem gradu poput Zagreba, to znači da bi u pričuvi trebao imati između 7.500 i 9.000 eura. S druge strane, ako samac posjeduje vlastitu nekretninu i nema teret najma ili kredita, taj se iznos smanjuje na raspon od 4.500 do 5.500 eura. Situacija je, očekivano, zahtjevnija za obitelji. Četveročlana obitelj koja plaća najam trebala bi ciljati na ušteđevinu od 18.000 do čak 22.000 eura, dok bi ista obitelj u vlastitom domu trebala imati osigurano između 15.000 i 16.000 eura kako bi mirno prebrodila krizno razdoblje.

Ovi izračuni temelje se na prosječnim mjesečnim troškovima koji uključuju sve od stanovanja do hrane i prijevoza. Primjerice, najam jednosobnog stana u Zagrebu kreće se od 400 do 600 eura, dok se za četveročlanu obitelj taj trošak penje na 600 do 800 eura i više. Troškovi hrane, potaknuti inflacijom, za samca iznose minimalno 150 do 200 eura mjesečno, dok se za obitelj lako penju na više od 800 eura. Kada se tome dodaju režije, prijevoz i ostale potrepštine, mjesečni troškovi za samca u najmu dosežu 1.250 do 1.500 eura, a za obitelj prelaze i 3.000 eura. Upravo ti iznosi, pomnoženi sa šest, daju jasnu sliku o veličini financijskog jastuka koji je potrebno izgraditi.

Povezane vijesti

• Ugovori za STANOVANJE VIŠE OD STOTINU POLICAJACA u Poreču, Umagu, Puli i Medulinu
• Hrvatska među zemljama EU-a s izrazitijim rastom troškova rada po satu
• Vatikan smanjuje troškove zbog pandemije