Sniffit sadrži kombinaciju kofeina, taurina, vitamina B3, L-teanina i mentola. Prodaje se u bočici s deset doza, a cijena pakiranja iznosi oko 16 eura. Prema objašnjenju Marka Šepca iz tvrtke Max Media za Index, jedna doza sadrži približno 50 miligrama kofeina, što je manje od prosječne šalice kave.

Proizvod je zabranjen za osobe mlađe od 18 godina, iako energetska pića u Hrvatskoj nemaju takvo ograničenje. U praksi, međutim, interes maloljetnika raste, pa pojedini trgovci proizvod drže zaključan kako bi spriječili lak pristup. Na društvenim mrežama Sniffit se intenzivno promovira kroz kratke videozapise u kojima prolaznici isprobavaju prah i dijele dojmove, što dodatno potiče viralnost proizvoda.

Institucije bez jasne nadležnosti

Pitanje sigurnosti ostaje otvoreno. Proizvođač tvrdi da ne postoje dokazi o dugoročnim štetnim učincima pri umjerenoj uporabi, no stručna mišljenja u Hrvatskoj zasad izostaju.

Index je poslao u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Hrvatskom toksikološkom društvu i bolničkim odjelima toksikologije, no navode da oni nisu rezultirali konkretnim odgovorima, uglavnom zbog nejasne nadležnosti.

HZJZ je uputio Index na HALMED koji je naveo da proizvod nije lijek, dok je Ministarstvo zdravstva poručilo da za ovakvu vrstu proizvoda ne postoje posebni propisi ni na nacionalnoj ni na europskoj razini. Stoga se primjenjuju opća pravila o sigurnosti proizvoda, a eventualno povlačenje s tržišta moguće je tek ako se utvrdi ozbiljan rizik putem europskog sustava brzog uzbunjivanja.

Francuska već reagirala

Sličan proizvod pod nazivom Sniffy francuske su vlasti 2024. zabranile, procijenivši da predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost potrošača. Ključni problem, upozorile su vlasti, nije bio sastav nego način uporabe – udisanje bijelog praha kroz nos koje može banalizirati konzumaciju ilegalnih droga i poticati rizična ponašanja među mladima.

Europarlamentarka i liječnica Biljana Borzan upozorava da se takvi proizvodi svjesno predstavljaju kao bezazleni lifestyle dodaci, iako način konzumacije i vizualni identitet podsjećaju na uzimanje narkotika.

Prema njezinu mišljenju, riječ je o očitoj regulatornoj sivoj zoni jer proizvod nije jasno klasificiran kao lijek, dodatak prehrani ni medicinski proizvod, iako se oglašava s tvrdnjama o povećanju energije i koncentracije.

Borzan smatra da bi Hrvatska trebala razmotriti privremena ograničenja ili zabranu prodaje dok se ne provede stručna procjena sigurnosti, uz strožu kontrolu marketinga usmjerenog prema mladima.