Ulaskom Hrvatske u eurozonu prvog siječnja 2023. godine, mnogi su građani zaključili kako je priči o deviznim računima došao kraj. Bivši devizni računi koji su sadržavali isključivo eure automatski su postali standardni tekući računi, a svakodnevne transakcije u potpunosti su se preselile na domaću valutu. Međutim, u globaliziranom svijetu gdje financijske granice postaju sve fluidnije, posjedovanje računa u valutama poput američkog dolara, švicarskog franka ili britanske funte za određene skupine ljudi nije samo korisna opcija, već ključan alat za očuvanje vrijednosti novca i izbjegavanje nepotrebnih troškova. Odluka o otvaranju i korištenju takvog računa danas predstavlja promišljen financijski potez koji može donijeti osjetne koristi, piše Poslovni.hr

Jedna od najbrojnijih skupina za koju je devizni račun nezaobilazan jesu umirovljenici koji primaju mirovinu iz zemalja izvan eurozone. Za tisuće hrvatskih građana kojima mirovina stiže iz Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske, Kanade, Australije ili Ujedinjenog Kraljevstva, svaka isplata na eurski račun znači automatsku konverziju po tečaju banke koji je rijetko kad najpovoljniji. Posjedovanjem deviznog računa u odgovarajućoj valuti, primjerice u američkim dolarima (USD) ili švicarskim francima (CHF), omogućuje se primanje punog iznosa mirovine. Korisnik tada može samostalno odlučiti kada će i koliko sredstava prebaciti u eure, birajući trenutak kada je tečaj najpovoljniji. Uz to, važno je napomenuti da je za ostvarivanje prava na određene dodatke na mirovinu u Hrvatskoj jedan od uvjeta da se inozemna mirovina isplaćuje na transakcijski račun otvoren u poslovnoj banci u Republici Hrvatskoj.

Snažan rast digitalne ekonomije i rad na daljinu doveli su do stvaranja nove generacije profesionalaca čije su financije usko vezane za inozemna tržišta. Radnici zaposleni u tvrtkama čije je sjedište izvan eurozone, honorarci koji rade za strane klijente putem platformi kao što je Upwork te sve popularniji digitalni nomadi koji borave u Hrvatskoj, svakodnevno se susreću s uplatama u stranim valutama. Primanje plaće ili honorara u dolarima ili funtama izravno na devizni račun sprječava gubitke koji nastaju zbog višestrukih konverzija i skrivenih naknada. Ovakav pristup omogućuje im bolju kontrolu nad financijama, lakšu integraciju s međunarodnim platformama za plaćanje poput PayPala ili Stripea te značajno smanjuje transakcijske troškove.

Isti principi vrijede i za poduzetnike, obrtnike i vlasnike malih tvrtki čije je poslovanje usmjereno prema izvozu roba ili usluga. Iako se računi prema inozemstvu mogu ispostavljati u eurima, primanje uplata u originalnoj valuti klijenta nudi veću fleksibilnost. Poduzetnik koji posluje s američkim tržištem i ima otvoren račun u dolarima može primiti uplatu bez konverzije te ta sredstva kasnije koristiti za plaćanje dobavljačima ili usluga u istoj valuti, čime se u potpunosti zaobilaze tečajne razlike. To je osobito važno za paušalne obrtnike i manje tvrtke kojima svaki ušteđeni postotak izravno utječe na profitabilnost poslovanja.

Štednja, investicije i putovanja kao ključni razlozi

Osim primanja redovitih prihoda, devizni računi igraju važnu ulogu u strategijama štednje i investiranja. Građani koji žele diversificirati svoju ušteđevinu često se odlučuju držati dio sredstava u valutama koje smatraju stabilnijima ili koje u određenom trenutku nude povoljnije kamatne stope. Još važnije, za one koji ulažu na stranim burzama poput njujorške (NYSE) ili NASDAQ-a, posjedovanje deviznog računa u dolarima je gotovo pa obavezno. Kupnja i prodaja dionica ili drugih vrijednosnih papira izravno u dolarima eliminira troškove konverzije pri svakoj transakciji, što dugoročno može rezultirati značajnim uštedama.

Praktična korist deviznog računa očituje se i kod osoba koje često putuju izvan eurozone. Plaćanje karticom vezanom za eurski račun u Sjedinjenim Državama ili Ujedinjenom Kraljevstvu podrazumijeva da će banka svaku transakciju preračunati po svom prodajnom tečaju i pritom vjerojatno naplatiti naknadu za konverziju. Posjedovanjem računa u dolarima ili funtama i korištenjem odgovarajuće kartice, plaćanja se obavljaju izravno u lokalnoj valuti, čime se izbjegavaju ti dodatni troškovi, a upravljanje budžetom za putovanje postaje jednostavnije i transparentnije, prenosi Poslovni.hr

Sam proces otvaranja računa za hrvatske državljane prilično je jednostavan i zahtijeva tek osobni identifikacijski broj (OIB) te važeći identifikacijski dokument. Međutim, za strane državljane, procedura može biti složenija. U pravilu je potreban dokaz o boravištu u Hrvatskoj, a banke mogu tražiti i dodatnu dokumentaciju poput ugovora o radu. Posebno izazovan proces može biti za američke državljane zbog strogih propisa američke porezne uprave (FATCA), koji od stranih banaka zahtijevaju prijavljivanje računa američkih građana, što često uključuje ispunjavanje dodatnih obrazaca. Više o specifičnim uvjetima i potrebnoj dokumentaciji moguće je pronaći u specijaliziranim vodičima za strance.

Naposljetku, iako od početka 2026. godine na snagu stupaju zakonske izmjene koje bankama nalažu uvođenje besplatnog računa za redovna primanja, važno je naglasiti da se to primarno odnosi na transakcije u eurima. Vođenje deviznih računa u drugim valutama i dalje će se naplaćivati prema važećim tarifama banaka. Stoga, dok je euro neprijeporno postao temelj domaćeg financijskog sustava, devizni račun ostaje nezamjenjiv alat za sve one koji žive, rade i posluju u međunarodnom okruženju.

Povezane vijesti

• Za "produžene" penzije potrebne 2 milijarde kuna
• Umirovljenici na pragu siromaštva
• U subotu na tržnici potpisivanje peticije za umirovljenike