Ekonomski institut u Zagrebu, točnije prof. dr. Dubravka Jurlina Alibegović, koja je ranije bila ministrica uprave, izradila je analizu efikasnosti NPOO programa u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, s pitanjem koliko će ovaj ključni strateški dokument Hrvatske za korištenje sredstava Europske unije putem Mehanizma za oporavak i otpornost za reforme i investicije u pet ključnih komponenti, među kojima je i javna uprava i lokalna samouprava, na kraju primjene biti stvarno efikasan.

U NPOO-u je za javnu upravu utvrđen cilj daljnjeg unapređenja učinkovitosti javne uprave koji se želi postići reformama i investicijama, i to optimizacijom i decentralizacijom jedinica lokalne i regionalne samouprave putem potpore funkcionalnom spajanju.

Više modela

Tijekom 2022. godine izmijenio se zakonodavni okvir za poticanje dobrovoljnog funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave, doneseni su kriteriji za to, uz dodjelu fiskalnih poticaja za dobrovoljno spajanje, a tijekom 2025. se trebao aktivirati mehanizam podrške za takva spajanja, uz sredstva u proračunu. Cilj je bio funkcionalno spajanja minimalno 40 posto jedinica lokalne samouprave tijekom razdoblja do 2026. No, papir trpi sve, a praksa ne, kaže profesorica s Ekonomskog instituta.

Za provođenje reformi i investicija kojima se ostvaruju utvrđeni ciljevi u NPOO-u, Hrvatskoj je isplaćeno 55 posto planiranih sredstava, što je nešto niže od prosjeka EU-a koji je iznosio 58,1 posto. Prema riječima Jurline Alibegović, postizanje funkcionalne i održive lokalne samouprave zaista je ambiciozan cilj, no valja ipak istaknuti kako je od donošenja Vladine odluke 2022. do danas planirano ukupno 44,5 milijuna eura (a nakon rebalansa 24,8 milijuna eura), a isplaćen je 7,1 milijun eura ili tek 15,9 posto planiranih sredstava u državnom proračunu za tu svrhu.

Dubravka Jurlina Alibegović (Snimila Neva Žganec / Pixsell)

Uz to, planirana sredstva za tu namjenu su se tijekom razdoblja značajno smanjivala, ne samo rebalansom, nego i u ukupno planiranom iznosu. Za prve dvije godine planirano je 13,3 milijuna eura, dakle 2022. i 2023. godine, da bi taj iznos pao na samo četvrtinu tada planiranih sredstava, odnosno na 3,0 milijuna eura za 2026. godinu. Prošle 2025. godine isplaćeno je svega 1,4 posto.

U planu je otpočetka bilo više modela spajanja općina i gradova; samo putem zajedničkog upravnog odjela ili službe, potom kroz zajedničko trgovačko društvo ili ustanovu, te na kraju fizičkim pripajanjem jedne jedinice drugoj. Prema prvom modelu, dakle kroz zajednički upravni odjel ili slično, gotovo pa da se na prste dviju ruku mogu pobrojati takve jedinice - to je 21 jedinica ukupno, te samo dva grada. Najviše se općina dobrovoljno funkcionalno spojio osnivanjem zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove - ipak je tu riječ o preko stotinu spajanja općina ili gradova. Neki imaju zajedničke dječje vrtiće, neki razvojne agencije, a neki komunalna društva, no prema javno dostupnim podacima posljednje dvije godine u gradovima nigdje nisu osnovane zajedničke ustanove i trgovačka društva.

Negativna percepcija

- Velik izazov potrebnoj reformi lokalne samouprave predstavlja nespojivost političke odgovornosti gradonačelnika, općinskih načelnika, gradskih i općinskih vijeća za provedbu danih izbornih obećanja u skladu sa željama i potrebama stanovnika i potencijalne odluke o dobrovoljnom stvarnom spajanju jedinica lokalne samouprave. Donošenjem odluke o dobrovoljnom spajanju s drugom lokalnom jedinicom, lokalni politički predstavnici strahuju od gubitka podrške birača na budućim lokalnim izborima. Nesklonost stvarnom spajanju lokalnih jedinica sigurno je potaknuta i nedovoljnom privlačnošću postojećeg financijskog iznosa pomoći. Prepreka dobrovoljnom stvarnom spajanju jedinica lokalne samouprave je negativna percepcija o teritorijalnim reformama.

Neistražena i nepoznata je percepcija stanovnika o mogućim razlikama u dostupnosti i kvaliteti lokalnih javnih usluga u potencijalno novoj jedinici lokalne samouprave nastaloj dobrovoljnim stvarnim spajanjem dviju ili više jedinica. Građani strahuju od gubitka svoje općinske "autonomije" i "identiteta" u slučaju dobrovoljnog stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave. Lokalni službenici strahuju od gubitka posla u lokalnoj samoupravi. To su primjeri nekih od izazova s kojima su se susrele i druge zemlje u vrijeme provođenja dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave, kaže Jurlina Alibegović.

"Samaritanaca" je u politici veoma malo

Problem je što sami građani malo o ovome znaju, odnosno građani nisu bili uključeni u planove.

- Nažalost, dobrovoljno stvarno spajanje niti jedne općine i grada neće se dogoditi, osim kada se dva čelnika političke opcije slože. Valja podsjetiti da je u slučaju gubitka pravne osobnosti i dogovoru o novom imenu novonastale općine u prvom redu potrebna volja birača, građana koji žive u obje lokalne jedinice, ali i snažna politička volja svih političkih opcija na lokalnoj razini i bezrezervna podrška županijske i državne razine vlasti. Dakle, politički lideri trebali bi učiniti svjesni politički ustupak u zamjenu za očekivano jačanje budućih kapaciteta za boljitak lokalne zajednice, pa i na svoju političku štetu, kaže ona, a jasno je da takvih "samaritanaca" u svakoj politici, pa i lokalnoj, ima veoma malo, zaključuje Dubravka Jurlina Alibegović.

Povezane vijesti

• Varufakis: Ne možemo se vratiti na drahmu
• Plenković: Gospodarstvo raste već 19 kvartala, cilj je preskočiti 80 posto EU prosjeka
• Rekordna uplata iz Bruxellesa: Hrvatskoj sjelo 1,1 milijarda eura iz NPOO-a