"Kada se 2022. donosio Zakon o obveznim odnosima, predlagali smo da se robu koja se pokvari u prvih mjesec dana nakon kupovine mora potrošaču zamijeniti za novu. Kada bi to tako funkcioniralo i kada bi proizvođaču u jednom mjesecu bilo vraćeno 500 hladnjaka, onda bi vidjeli što u proizvodnji ne valja i popravili bi proizvodnju. Ovako se teret prebacuje na potrošača. U trgovini mu kažu neka se javi u servis, a potrošač sa servisom ne bi trebao imati ništa. To bi sve trgovac trebao odrađivati. No kod nas to ne funkcionira, nego postoji normativni optimizam. A ako postoji problem u postojećim normama, kako će ih riješiti one koje sena njih samo nadograđuju", pita se Knežević.
Problem je, dodaje, što u Hrvatskoj nema ni dovoljno ovlaštenih servisa.
"Javio nam se nedavno čovjek s jednog otoka kojemu se pokvarila perilica za rublje. Najbliži servis je u Splitu, a tamo su mu rekli da dolaze odvesti ih na popravak tek kada se skupi pet perilica. Zamislite kolike su šanse da se u kratkom vremenu na nekom otoku pokvari pet perilica istog proizvođača? Treba bar pet godina za to. A državu baš briga."
Knežević kaže kako se HUZP-u godišnje javi oko 12 tisuća ljudi s raznim potrošačkim problemima, a 80 posto njihovih pritužbi odnosi se na materijalne nedostatke: televizor koji se pokvari tri dana nakon kupovine, mobitel koji ne radi, laptop koji ne valja...