"Bit će informacija, a onda možda i rasprava oko prioriteta europske politike. Napeto je stanje vezano uz pregovore sa SAD-om i najavu Trumpovih carina koje bi se trebale uvesti od 1. kolovoza", govori Mladen Novosel.
(Snimio Davor Kovačević)
Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata gostovao je u Novom danu. S Hrvojem Krešićem iz N1 razgovarao je o tome što očekuje od sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća koje se održava danas u podne. Osvrnuo se i na Trumpove carine od 30 posto
"Bit će informacija, a onda možda i rasprava oko prioriteta europske politike. Napeto je stanje vezano uz pregovore sa SAD-om i najavu Trumpovih carina koje bi se trebale uvesti od 1. kolovoza", govori Mladen Novosel.
Kaže da je fokus na tome kako će uvođenje ovih mjera utjecati na opstojnost pojedinih izvoznih tvrtki.
"Nasreću ili nažalost, Hrvatska nema toliko izvoza, pogotovo ne u SAD, ali ima posredno s onim koje izvoze, poput Njemačke", ističe.
Kao fokus djelovanja SSSH-a ističe sigurnost radnih mjesta.
"Ukoliko dođe do poremećaja uvijek dolazi do pitanja hoće li se i dalje proizvoditi i u Hrvatskoj i hoće li se smanjivati broj radnika. Pretpostavljamo da će to biti glavna tema. I dalje je inflacija aktualna tema", govori.
Bez obzira na broj ograničenih cijena proizvoda i dalje se ništa ne mijenja i dalje ne bi trebali biti zadovoljni, smatra on.
"Cijene hrane i dalje rastu, usluge isto. Očito da naši proizvođači i trgovci se prilagođavaju europskim cijenama, no naše su plaće daleko, daleko ispod europskih prosjeka", napominje Novosel.
Je li Vlada iscrpila sve mogućnosti u pogledu obuzdavanja rasta cijena?
"Desio se jedan nesretni tajming ulaska u eurozonu. Došlo je do poremećaja na tržištu naftnih i plinskih derivata što se poklopilo sa špekulacijama uvođenja eura", podsjeća Novosel.
"Koliko god se Vlada trudila uvjeravati građane kako se neće podizati cijene, to je očito bila zabluda. Vlada je definitivno podcijenila naš mentalitet - trgovaca, proizvođača. Ne možemo osuđivati samo naše trgovce - svatko ima svoj razlog zašto je dignuo cijene. Rastu cijene kakaa, kaučukovca... No ono što sam cijelo vrijeme zagovarao - u konačnici su na cijene najviše utjecale špekulacije oko eura", govori Novosel dodajući da su cijene sirovina rasle i u drugim europskim zemljama.
"Sad se mentalni sklop pokušava nametnuti građanima da nije problem 2, 3, 4, 5 eura, a prije smo cijene podizali - u lipama", naglašava.
Komentirajući visoke cijene hrane, kaže sljedeće:
"Ako želite domaću, zdraviju hranu, platit ćete još više. Naši proizvođači ne mogu konkurirati uvoznim lobijima koji uvoze hranu. Žale se povrtlari, voćari - oni imaju 100 ograničenja, zato imaju i višu cijenu, dok netko uvozi bez ikakve kontrole", rekao je i dodaje da je tu veliki disbalans.
"Nisu plaće u javnom sektoru rasle previše, nego privatni sektor nije rastao dovoljno", smatra. Odnos između najviše i najniže plaće je u privatnom sektoru - minimalan.
"Plaće u javnom sektoru nisu velike, ali ne prate ih plaće, pa ni minimalne - u privatnom sektoru", kaže.
Negira tezu da je velik rast plaća u javnom sektoru utjecao na inflaciju.
Razumiju li poslodavci perspektivu sindikata?
"Kad smo za vrijeme ministra financija Marića govorili o uvjetima u kojima jesmo, mi smo Vladu upozoravali da je trebala ići s određenim "osiguračima" da ne prepusti sve tržištu.
Tržišna ekonomija je u normalnim uvjetima naravno - okej, ali kada ste u "trgovinskom ratu", uvijek imate i profitere i one koji stradavaju. U pravilu to su uvijek - građani", ističe.
Činjenica je, smatra Novosel, da imamo "rat u Europi."
Jesu li se dovoljno pratile cijene? Slovenija je pratila cijene godinu dana uoči uvođenja eura...
"Ne, tek kad je Vlada vidjela da je vrag odnio šalu tek je onda počela pratiti cijene. To pokazuju i zadnje mjere Vlade koje nisu uopće bile učinkovite. Teško je to danas, neću reći da postoje karteli među trgovcima, ali ne možete reći "danas ću ići ovaj proizvod kupiti u ovom lancu, pa čekati da pojeftine."
"Kupci nemaju sve vrijeme ovog svijeta pa da prate cijene", naglašava. Sve drugo se svodi na podjednake cijene, kaže i ističe da nijedan lanac nema prednost osjetno nižih cijena s kojima može konkurirati drugima, prenosi N1.