Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ocijenila je u petak da je paket obrambenih zakona kojim se uvodi temeljna vojna obuka i civilno služenje vojnog roka nedovoljno precizan, posebice odredbe oko priziva savjesti i prednosti kod zapošljavanja onih koji se odluče za obuku.

Pučka pravobraniteljica je nakon sjednice saborskog Odbora za obranu izrazila nadu da će se to popraviti do drugog saborskog čitanja. 

Zakonskim prijedlozima koji se tiču obrane i služenja u oružanim snagama uvode se velike promjene koje se odnose na velik broj mladih ljudi. Upravo zato, oni moraju imati punu informaciju i znati što slijedi, a to iz ovog prijedloga nije jasno, izjavila je Šimonović Einwalter.

Posebno nejasnim smatra modele koji se odnose na civilno služenje.

To se, kazala je, tek treba urediti pravilnikom koji će donijeti ministar unutarnjih poslova i Vladinim uredbama. Drugim riječima, o tome neće odlučivati Sabor niti će biti javne rasprave. 

Nejasan je, tvrdi, i sam postupak. U odnosu na ranija rješenja, sada se uvodi velika promjena - podnosit će se zahtjev koji mora sadržavati uvjerljivo obrazloženje priziva savjesti, a da nitko ne zna što to točno znači jer je riječ o novom pravnom standardu, ističe Šimonović Einwalter.

Dodaje da je za civilno služenje ranije bilo nadležno Ministarstvo socijalne skrbi, sada će biti Ministarstvo unutarnjih poslova, a tražit će se i mišljenje Ministarstva obrane. Zašto i u kojem smislu, ostaje nejasno, tvrdi pučka pravobraniteljica.

Što se tiče pitanja prednosti kod zapošljavanja u državnim i javnim službama, Šimonović Einwalter ističe da je to pitanje puno kompleksnije nego ga mnogi žele predstaviti.

"Puno je tu neodgovorenih pitanja - kako postaviti jasnu granicu između onoga što je legitimno da se nekoga motivira za temeljnu vojnu obuku, a što je diskriminatorno u odnosu na sve ostale. Što je primjerice sa situacijom ako za isto mjesto jave osobe koje ostvaruju pravo na temelju invaliditeta, ako je dijete branitelja i ako je osoba prošla temeljnu vojnu obuku",  navela je Šimonović Einwalter.  

Podsjetila je da je Zakon o obrani zakon određene pravne snage, no iznad njega je Zakon o suzbijanju diskriminacije, europsko pravo i međunarodni ugovori, a onda na kraju i Ustav. 

Nema ništa protiv beneficija kod zapošljavanja, to su uvodile, kaže, i druge zemlje. No modeli su različiti, a hrvatski primjer je teško uspoređivati jer je primjerice u odnosu na neke druge europske države, temeljna vojna obuka kratka i traje dva mjeseca.

Zbog mladih ljudi koje se ovi zakonski prijedlozi tiču, treba od početka što preciznije i temeljitije urediti sve detalje, rekla je pučka pravobraniteljica dodajući da zakonski prijedlog ne predviđa mogućnost žalbe nego će se čekati praksa Visokog upravnog suda.

Povezane vijesti

• Okrugli stol: Informirani pristanak i minimalno ograničenje način zaštite ljudskih prava kod dobrovoljne hospitalizacije
• Pučka pravobraniteljica: Vladino mišljenje o stanju ljudskih prava - nikada kraće i s manje odgovora na preporuke
• Europska pučka pravobraniteljica propituje kadrovske rošade između bankovnog regulatora i privatnog sektora