Ljekarne u javnom sektoru ugrožene: Dok privatne apoteke lijekove mogu dobiti odmah, županijske čekaju danima

(Snimio Milivoj Mijošek)

Županijske ljekarne, njih više stotina, u Hrvatskoj su u nepovoljnijem položaju u odnosu na privatne ljekarne jer se u nabavi lijekova moraju pridržavati odredbi Zakona o javnoj nabavi. Takvi su postupci dugotrajni, što pacijente u većim sredinama "gura" prema privatnim ljekarnama, a one u udaljenim mjestima prisiljava na čekanje.

Dok privatna ljekarna neki lijek preko dobavljača može osigurati već isti dan, u javnim se ljekarnama na isti proizvod mora čekati danima. Zbog ove situacije, koja ugrožava opstanak ljekarni u javnom sektoru, tri strukovne udruge – Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) i Hrvatsko farmaceutsko društvo (HFD) – od ministrice zdravstva Irene Hrstić traže pomoć. Rješenje je, tvrde, u promjeni upravljačke strukture koja bi županijskim ljekarnama omogućila izdvajanje iz sustava javne nabave i olakšala im poslovanje.

Ne mogu predvidjeti

U dopisu ministrici ističu kako javna nabava ne osigurava kontinuiranu opskrbu stanovništva lijekovima, jer županijske ljekarne ne mogu predvidjeti koji lijekovi će biti propisani od strane liječnika, promjene u protokolima liječenja, dolazak novih lijekova na liste lijekova i njihovo povlačenje, nestašice, interventni uvoz, epidemije i slične situacije.

Provedba Zakona o javnoj nabavi u županijskim ljekarnama bitno otežava pravovremenu nabavu lijekova, a upravo županijske ljekarne pružaju usluge stanovništvu u slabije razvijenim i geografski teže dostupnim područjima, selima, otocima, brdsko-planinskim područjima, pa se dovodi u pitanje opskrba tog stanovništva lijekovima i medicinskim proizvodima.

Kako zbog sustava javne nabave ne mogu na vrijeme do lijeka koji je pacijentu potreban, županijske ljekarne pribjegavaju modelu hitne nabave, no zbog toga su često sankcionirane. Ovih je dana u kontroli poslovanja koju provodi Državni ured za reviziju više ljekarni zbog takvog postupanja dobilo pisane opomene, svjedoče u UPUZ-u.

– Županijske su ljekarne prisiljene na hitnu nabavu jer ne mogu parirati privatnim ljekarnama koje lijek naruče telefonom i dobiju ga isti dan. Imate cijeli niz privatnih ljekarničkih lanaca koji su puno mobilniji u nabavci i županijske im ljekarne ne mogu biti konkurentne dok su obveznici javne nabave, upozorava Dražen Jurković, predsjednik UPUZ-a.

Omogućiti konkurentnost

Strukovne udruge rješenje vide u izdvajanju županijskih ljekarni iz sustava javne nabave, odnosno u izmjeni Zakona o ljekarništvu koju su već predlagale, ali bez rezultata. Prema mišljenju Ministarstva gospodarstva, izdvajanje iz sustava javne nabave bilo bi moguće jedino ako se promijeni sastav upravnog vijeća županijskih ljekarni, na način da osnivač nema većinu članova u tom vijeću.

To bi značilo da se županija odrekne jednog svog člana u upravnom vijeću ljekarne u korist te ustanove.

– Jednog svog člana u upravnom vijeću ljekarne županije bi trebale prepustiti ljekarni. Na taj način javne ljekarne ostale bi javne i više ne bi bile obveznici javne nabave, što bi im omogućilo konkurentnost. U protivnom će se dogoditi ono što se dogodilo u Srbiji, da će se sve privatizirati, a ljekarne na ovaj način neće opstati. Kroz nekoliko godina na ovaj način nećemo imati javnih ljekarni, što je osobito problematično za slabije naseljene dijelove Hrvatske, upozorava Jurković.

U susjednoj Srbiji, objašnjava, javne su ljekarne također bile obveznici javne nabave, krenule su kontrole, bile su nekonkurentne i privatni sektor ih je preuzeo.

– Danas tamo imate kaos, ističe.

Model koji bi županijskim ljekarnama donio sigurniju poziciju na tržištu i mogućnost ažurnog nabavljanja lijekova i medicinskih pomagala značio bi da u upravnom vijeću ljekarne budu po dva predstavnika županije kao osnivača, i dva predstavnika ljekarne. Promjena upravljačke strukture ne bi trebala biti problem, ako je županijama u interesu očuvanje ljekarni u javnom sektoru, smatraju u UPUZ-u.

– To je stvar poslovno-političke odluke. Ako žele sačuvati javni sektor, županije više ne mogu biti većinski vlasnik ljekarni, morale bi se toga odreći. Ne vidim razlog da se županije toga ne bi odrekle, mislim da je veći prioritet da se ljekarne sačuvaju i zadrže u javnom sektoru. Ako politika hoće skinuti šapu s ljekarni, bit će dobro. A ako ne, dogodit će se da privatni sektor preuzme tržište, upozorava Jurković.

Županija "osigurač"

Pritom, županija kao osnivač ne bi izgubila svoj utjecaj jer se niti jedna ključna poslovna odluka ne bi mogla donijeti bez njene suglasnosti. To, na primjer, znači da se ljekarna ne bi mogla prodati bez odobrenja županije. Županija bi i dalje držala "osigurač", ali ne bi izravno upravljala ustanovom. Upravljačka prava prenijela bi se na ljekarnu kao javnu ustanovu što, na primjer, znači da županija više ne bi postavljala ravnatelja, ilustrira Jurković.

Je li politika spremna žrtvovati dio svojih upravljačkih prava da bi ljekarne ostale javne i dostupne građanima, pokušali smo provjeriti u nekoliko županija, ali odgovore zasad nismo dobili. Ni ministrica Hrstić nije odgovorila na naš upit je li spremna razmotriti zahtjeve strukovnih udruga.

– Očekujemo da će nas ministrica primiti na sastanak, a s njom ćemo vidjeti ima li političke volje za to ili nema. Radi se o rješenju koje je vrlo jednostavno i koje proizlazi iz nužde. Ako se ono ne provede, u dogledno vrijeme neće biti ljekarni u javnom sektoru pa županije neće više imati ni osnivačka, ni upravljačka prava, upozorava šef UPUZ-a.