prvi avioni sletjeli
Njemačka deportira migrante: U Hrvatsku ih želi poslati 16.000, a među njima ima i onih upitnog morala
(Snimio Luka Jeličić)
Prije točno dva tjedna s minhenskog je aerodroma "Franz Josef Strauß" prema Zagrebu poletio jedan charter-avion. Odredište je bio Zagreb. Na listi putnika je bilo 15 imena. Radilo se o državljanima Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana. Među njima je i bila i jedna osoba koja je u Bavarskoj pravomoćno osuđena zbog "višestrukog ilegalnog ulaska" u Saveznu Republiku Njemačku.
Pod budnim okom njemačkih policajaca u Zagreb je tako, samo tim letom, prebačeno 15 ljudi koje su vlasti Savezne Republike vratile u Hrvatsku u skladu s Uredbom Dublin III. Tom se Uredbom definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica Europske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana, piše danas Deutsche Welle.
Let iz Münchena za Zagreb nije bio tajan, a bavarske vlasti su o njemu obavijestile javnost pismenim priopćenjem, baš kao što su objavile informacije i o drugim "mjerama povratka" – na primjer u Rumunjsku, Gruziju, Albaniju, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju ili na Kosovo.
Još je jedan takav "Dublin-let" sredinom lipnja organiziran i iz Stuttgarta. Tada je službeno potvrđeno kako je on bio "krcat" – njime je, uz ostale, u Zagreb prebačena i jedna osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Taj strani državljanin je izravno iz istražnog zatvora bio prebačen na aerodrom u Stuttgartu, odnosno vraćen u Republiku Hrvatsku.
Njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj. Lani su u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU-a, a najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749). U većini slučajeva bez uspjeha, jer u cijeloj 2023. iz Njemačke je u njih deportirano samo 5.053 ljudi.
U prvoj polovici 2024. Njemačka je, po navodima BAMF-a, drugim članicama EU-a poslala zahtjeve za prihvatom oko 40.000 migranata. U 25.000 slučajeve one su pristale na prihvat tih osoba. U praksi je u prva dva kvartala tekuće godine deportirano samo oko 3.500 osoba.
Italija se protivi prihvatu deportiranih, ali hrvatske vlasti su po tom pitanju, piše DW, očito kooperativnije od talijanskih. O povratku azilanata u Hrvatsku je, primjerice, u nekoliko navrata bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann (CSU) razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem (HDZ). Na sastanku u Münchenu 29. kolovoza ove godine njih dvojica su se tako složili kako je potreban "zaokret po pitanju ilegalnih migracija".
Jedna od tema na susretu Herrmanna i Božinovića ovo ljeto su bile i deportacije na temelju Uredbe Dublin III. Bavarski šef policije najavio je tada "intenziviranje suradnje", a pod dojmom stravičnog napada u Solingenu.
DW je upravo na primjeru Bavarske, prve savezne zemlje na "udaru" s tzv. "Balkanske rute", istražio koliko se odbijenih azilanata i drugih osoba bez prava boravka u toj saveznoj zemlji doista vrati u Hrvatsku. Radi se o relativno malom broju ljudi. Bavarska služba za azil i povratak migranata potvrdila je da je između 1. siječnja 2023. i 30. rujna 2024. realizirano ukupno pet charter-letova u smjeru Hrvatske – dva ove i tri prošle godine. Ukupno je prebačena samo 21 osoba.
Ankete pokazuju da većina njemačkih građana traži radikalan zaokret u politici migracija i azila. Semafor-koalicija ranije je već najavljivala puno veći broj deportacija onih osoba koje ionako nisu imale pravo zaštite u Njemačkoj. Jedan od tih ljudi je i 26-godišnji Issa Al H. Sirijski državljanin se trenutačno nalazi u istražnom zatvoru, zbog sumnje da je 23. kolovoza ove godine nožem ubio troje ljudi u gradu Solingenu na zapadu Njemačke. U islamistički motiviranom atentatu je osam osoba tada bilo ozlijeđeno.
Issa H. zapravo nije smio biti u Njemačkoj. On je već prošle godine trebao biti prebačen u Bugarsku, također na temelju Dublina III. Sofija je tada izrazila spremnost da ga preuzme, ali je deportacija propala jer ga njemačke vlasti nisu uspjele pronaći, piše Deutsche Welle.
