KAŠNJENJE

Potencijalno je nenaplativa čak četvrtina kredita za poduzeća. Ovo je objašnjenje Hrvatske narodne banke

| Autor: Aneli Dragojević Mijatović
Ilustracija (Snimio Davor Puklavec/Pixsell)

Ilustracija (Snimio Davor Puklavec/Pixsell)


Iako je udio nenaplativih kredita (NPL) u ukupnima relativno mali, svega 2,6 posto, što znači da i građani i tvrtke mahom vraćaju kredite i nemaju problema s otplatom, pokazatelj koji možda više govori o trendu je udio kredita koji još nisu nenaplativi, odnosno još uvijek se vode kao uredni, ali rizik nenaplativosti za njih raste. Taj je udio značajno viših 15,6 posto (tzv. faza 2), a ukazuje da se puno veći broj dužnika i klijenata bori da ostane u zoni redovnog plaćanja i svoje obveze podmiruje na vrijeme. Upozorila je na to nedavno Hrvatska narodna banka u svom priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a u travnju, a sada su u svibnju na neki način i ponovili upozorenje, koje se veže uz oba sektora, i građane, koji se snažno zadužuju za gotovinske kredite, ali i poduzeća koja grcaju pod teretom visokih kamata u skladu s tržišnim kretanjima, gdje su kamate porasle i zapravo se nestrpljivo iščekuje njihov pad. Ako Europska središnja banka konačno spusti ključne stope u lipnju, to bi najprije trebala osjetiti upravo poduzeća jer imaju veći udio kredita uz promjenjive stope i vezano uz euribor.

Kreditni rizik

No, rast oročene štednje pak vrši pritisak na domaću referentnu stopu za kredite, te se u HNB-u pribojavaju svojevrsnog nastavka pritiska na rast kamata što bi dijelu poduzeća, čije je poslovanje već ionako izmučeno desetkovanom inozemnom potražnjom, teško palo. Od HNB-a smo tražili da se dodatno osvrne na to potencijalno kvarenje kvalitete portfelja, te da kaže koliko je kredita u riziku nenaplate u sektoru stanovništva, koliko u sektoru poduzeća i prijete li bankroti dužnika i novi val prodaje loših plasmana.

U HNB-u tumače da se u pogledu kredita u fazi 2 radi o kreditima kod kojih je od inicijalnoga priznavanja došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika, ali još nema umanjenja vrijednosti. Ta kategorija, kažu, proizlazi iz Međunarodnoga standarda financijskog izvještavanja 9, dok se u stručnoj terminologiji naziva Faza 2. (Stage 2). Budući da je riječ o računovodstvenoj kategoriji, kriteriji, navode u HNB-u, nisu strogo propisani, nego su dani načelni zahtjevi za subjekte koji pripremaju financijske izvještaje. U HNB-u ističu da je jedan od kriterija za prepoznavanje znatnog povećanja kreditnog rizika kašnjenje u plaćanju dospjelih obveza dulje od 30 dana. Taj prag se navodi kao pretpostavka da je došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika, no subjekt je, tumače, može oboriti ako na osnovi dostupnih informacija dokaže da u konkretnom slučaju nije došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika.

– Udio kredita u Fazi 2 u ukupnim kreditima po amortiziranom trošku tijekom 2023. godine povećao se za 0,9 postotnih bodova, dosegnuvši krajem godine razinu od 15,6 posto. Posebno izražen porast reklasifikacije kredita u Fazu 2 zabilježen je među nefinancijskim društvima gdje je udio ovih kredita u tom sektoru porastao za 2,2 postotna boda, gotovo dosegnuvši jednu četvrtinu portfelja. Povećanje rizika u sektoru poduzeća potvrđeno je rastom udjela prihodujućih kredita s mjerama restrukturiranja. Nakon višegodišnjeg opadanja, ovaj udio je počeo rasti u drugoj polovici 2023. godine, dosegnuvši krajem godine 3,9 posto ukupnog portfelja prihodujućih kredita. Kod kredita kućanstvima, udio kredita u Fazi 2 povećao se u prošloj godini za 1 postotni bod, dosegnuvši krajem godine 15,5 posto, pri čemu je kod stambenih kredita taj udio iznosio 13,3 posto, a gotovinskih nenamjenskih kredita 17,6 posto, kažu u HNB-u.

Stresni scenarij

– Unatoč recentnom povećanju kamatnih stopa, udio neprihodnosnih kredita se smanjivao tijekom 2023. godine, završivši godinu na povijesno niskih 2,6 posto. To sugerira da trenutna povećana razina kamatnih stopa nije imala bitne posljedice na kretanje udjela nenaplativih kredita. Pozitivna makroekonomska kretanja, zajedno s visokom profitabilnošću korporativnog sektora i značajnim udjelom kredita s fiksnom kamatnom stopom, kao i ograničenjem visine kamatnih stopa kod kredita uz varijabilnu kamatnu stopu potrošačima, igraju ključnu ulogu u ublažavanju potencijalnih negativnih efekata promjena kamatnih stopa na sposobnost otplate duga, navode u HNB-u.

Prema ocjeni HNB-a u odnosu na kretanja u osnovnom scenariju iz njihove Makroekonomske projekcija iz ožujka ove godine, očekuje se daljnje smanjenje udjela neprihodnosnih kredita u razdoblju od 2024. do 2025, ali postoji rizik da se taj trend obrne u stresnom scenariju ako dođe do zaoštravanja gospodarskih i geopolitičkih kretanja i/ili dodatnog zaoštravanja uvjeta financiranja. Novi val prodaje loših plasmana s obzirom na povijesno niske razine NPL i očekivani nastavak povoljnih ekonomskih kretanja u ovom trenutku nije za očekivati, zaključuju u središnjoj banci.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater