Katolički bogoslovni fakultet (KBF) u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku obilježio je u srijedu Dan fakulteta, a sa svečanosti je poručeno kako unatoč depopulacijskim kretanjima u Slavoniji koja su se odrazila i na manjak studenata, vjeruju u perspektivu tog fakulteta.

Svečanost je započela misom u katedrali koju je predvodio biskup srijemski  Đuro Gašparović, a nastavljena programom u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici akademskim činom promocije magistara teologije te diplomiranih teologa, kao i dodjelom zahvalnica i godišnjih nagrada.

U nazočnosti đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, nadbiskupa u miru Marina Srakića, pomoćnog biskupa Ivana Ćurića, beogradskog nadbiskupa Stanislava Hoćevara, brojnih dekana, prodekana, visokih predstavnika teoloških fakulteta, o KBF-u u Đakovu, za kojim je 15 godina otkako je uzdignut na razinu fakulteta, govorio je dekan Vladimir Dugalić.

"Osjeća se depopulacija Slavonije, pa je tako i na fakultetima, pa i sveučilištima prisutan manjak studenata što je možda najveći izazov s kojim se susrećemo i tražimo načine kako da to prebrodimo. Intenzivno radimo na pripremi elaborata iz specijalističkih studija te u dogovoru sa Sarajevom pokrećemo doktorske studije, a razmišljamo i o novim oblicima prediplomskog i diplomskog studija", rekao je dekan Dugalić.

Istovremeno, kazao je, sve više razvijaju i znanstvenu djelatnost, te prijavljuju nove projekte. Najavio je kako su pred đakovačkim KBF-om u ovoj akademskoj godini dva velika izazova – na proljeće dolazi međunarodna komisija u provjeru stanja i kvalitete studiranja, a početkom lipnja KBF u Đakovu bit će domaćin 2. Teologijadi. KBF u Đakovu trenutačno upisuje do 10 studenta po godini, a prije je taj broj bio i do 35 studenata.

Dekan Dugalić vjeruje kako Fakultet ima perspektivu. "Pokušat ćemo ponovno oživjeti pastoral kriznih situacija, a idemo i u palijativno dušebrižništvo", najavio je.

Hranić: Teologija i teološko učilište trebali bi biti sol zemlje

Nadbiskup Hranić naglasio je kako bi teologija i teološko učilište trebali biti sol zemlje. "Sol pridonosi tome da se namirnice ne kvare, da se mogu čuvati. Sol ne smije obljutaviti, ona mora ostvarivati svoju funkciju, a ne smije je biti ni previše", poručio je Hranić. Za one koji završavaju teološki studij rekao je kako se očekuje da budu glas mudrosti koji ne gleda na svijet samo očima kapitala i koliko je nešto isplativo, nego koliko je nešto autentično ljudski, da unosi ljudsku, humanu, Božju dimenziju.