Europska industrijska proizvodnja stabilizirala se u lipnju, nakon oštrog pada u prethodnom mjesecu, a Hrvatska je bilježila izrazitiji oporavak, pokazalo je u četvrtak izvješće europskog statističkog ureda

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u lipnju 0,2 posto u usporedbi sa svibnjem kada je potonula 0,9 posto, izračunao je Eurostat.

U eurozoni proizvodnja je u lipnju pala 0,3 posto u odnosu na svibanj kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 1,1 posto.

Stabilizaciju proizvodnje u lipnju donio je oporavak u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, koji je u EU bilježio rast za 1,4 posto, te za 1,6 posto u eurozoni, nakon oštrog pada u svibnju.

Proizvodnja energije tek je blago smanjena, za 0,2 posto u EU, te za 0,6 posto u eurozoni. U svibnju bila je potonula 2,5 posto u EU, te 2,7 posto u eurozoni.

Najviše je u lipnju na mjesečnoj razini pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,2 posto u EU, te za 1,5 posto u eurozoni.

Oštar pad u Irskoj

Među zemljama EU-a najviše je u lipnju na mjesečnoj razini prema raspoloživim sezonski prilagođenim podacima Eurostata pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 4,4 posto.

Slijede Portugal i Danska s padom proizvodnje za 2,6 odnosno 2,3 posto.

U Hrvatskoj sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u lipnju 1,5 posto u usporedbi sa svibnjem kada je pala 2,1 posto, istim tempom kao i u svibnju. To je bio njezin najveći pad od studenoga prošle godine.

Najveći je rast proizvodnje na mjesečnoj razini u lipnju bilježila Malta, za 5,2 posto. Slijede Nizozemska i Estonija gdje je porasla 3,3 odnosno 3,2 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar

Skromniji godišnji rast

Na godišnjoj razini proizvodnja je u EU u lipnju porasla 10,5 posto, nakon revidiranog 21,3-postotnog skoka u prethodnom mjesecu, što odražava postupno ublažavanje protupandemijskih mjera na početku prošlog ljeta.

U eurozoni proizvodnja je u lipnju porasla 9,7 posto, nakon 20,6-postotnog skoka u svibnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Najviše je u prvom ljetnom mjesecu i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 16,4 odnosno 16,1 posto u usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem, iako gotovo upola slabije nego u prethodnom mjesecu. 

U stopu ga prati sektor intermedijarnih dobara s rastom proizvodnje za 16,1 posto u EU, te za 15,7 posto u eurozoni.

Najskromnije je pak porasla proizvodnja energije, za 3,9 posto u EU, te za 2,9 posto u eurozoni.

Hrvatska u društvu Irske

Sve su zemlje EU-a u lipnju bilježile rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, a najveći je bio u Belgiji, gdje je poskočila 23,2 posto.

Slijede Litva i Slovenija s rastom proizvodnje za 20,1 odnosno 18,9 posto.

Hrvatska je u lipnju bilježila rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini za 8,2 posto, nakon što je u svibnju bila porasla 15,9 posto.

Sličan je rezultat bilježila i Irska, gdje je porasla 8,5 posto.

Najskromnije je u lipnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Danskoj i Finskoj, za 2,3 odnosno 4,2 posto.  

Povezane vijesti

• Industrijska proizvodnja EU-a u veljači je na mjesečnoj razini stagnirala
• Mjere suzbijanja pandemije zaustavile europsku industriju u ožujku
• Cijene industrijskih proizvoda u travnju pale i u EU i u eurozoni