Proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoju u EU, iskazana udjelom u BDP-u, bila su gotovo stabilna u proteklih 10 godina, dok su u Hrvatskoj blago porasla, premašivši europski prosjek, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.

U pandemijskoj 2020. godini zemlje EU-a izdvojile su iz proračuna nešto više od 100 milijardi eura za istraživanje i razvoj, izvijestio je Eurostat.

Iskazana udjelom u BDP-u, izdvajanja su na razini EU-a iznosila 0,8 posto i bila su veća za 0,1 postotni bod nego u godini ranije, ali i u odnosu na 2010. godinu, pokazalo je izvješće Eurostata.

U prosjeku su zemlje EU-a prošle godine za financiranje istraživanja i razvoja izdvojile 225 eura po stanovniku, za 22 posto više nego u 2010. godini.

Hrvatska iznad prosjeka

Najviše je proračunskih sredstava za istraživanje i razvoj, iskazano udjelom u BDP-u, prošle godine izdvojila Njemačka, 1,1 posto, pokazuju provizorni podaci Eurostata.

Slijedi Danska s 1,0 posto.

Hrvatska je u skupini s Austrijom i Finskom s proračunskim izdvajanjima za istraživanje i razvoj, iskazanima udjelom u BDP-u, od 0,9 posto u 2020. godini, pokazuju provizorni podaci Eurostata. U 2019. iznosila su 0,8 posto, a u 2010. godini 0,7 posto.

Švedska je u 2020. godini bila na razini prosjeka EU-a s izdvajanjima iskazanim udjelom u BDP-u od 0,8 posto.

Na dnu je pak ljestvice Rumunjska s proračunskim izdvajanjima za istraživanje i razvoj, iskazanima udjelom u BDP-u, od 0,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Luksemburg na čelu

Najviše je novca iz proračuna prošle godine za istraživanja i razvoj po stanovniku izdvojio Luksemburg, 648 eura.

Slijede Danska i Njemačka s 519 odnosno 443 eura po stanovniku.

U Hrvatskoj su proračuska izdvajanja za istraživanje i razvoj po stanovniku prošle godine iznosila 107,9 eura i uvećana su za 4,1 posto u odnosu na godinu ranije. U odnosu na 2010. veća su za 43,1 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Najmanje je za istraživanje i razvoj u prošloj godini izdvojila Rumunjska, 15 eura po stanovniku. Slijede Bugarska s 21 eurom, Mađarska s 39 eura i Latvija sa 42 eura po stanovniku.

Skok u Latviji

U proteklih deset godina najviše su porasla proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoj u Latviji, gdje su utrostručena, na 42 eura po stanovniku. Slijede Grčka i Estonija gdje su otprilike udvostručena.

Manje su sredstava u razdoblju od 2010. do 2020. izdvojili samo Portugal, Španjolska, Rumunjska, Francuska, Irska i Finska. 

Najviše su smanjena u Portugalu, za 23 posto, na 71 euro po stanovniku, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Povezane vijesti

• Više od trećine građana Srbije neodlučno hoće li se cijepiti - istraživanje
• Strah od siromaštva u Hrvatskoj iznad visokog europskog prosjeka - Eurobarometer
• Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu blago pogoršano u svibnju - EK