Nedovoljna svijest znanstvenih institucija o potrebi suradnje s gospodarstvom

(Hina/EPA)

Ne postoji dovoljna svijest znanstvenih institucija o potrebi suradnje s gospodarstvom, a problem tvrtki koje imaju potporu znanstvenih institucija jest financiranje njihovog daljnjeg razvoja, poručeno je u utorak s okruglog stola "Kako unaprijediti suradnju znanstvenih institucija i poslovnog sektora".

Skup, kojeg su organizirali Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) i Ekonomski fakultet u Osijeku, održan je na zagrebačkom Ekonomskom institutu, a na njemu su predstavljeni pojedini konkretni slučajevi suradnje znanosti i poslovnog sektora.

Step Ri je znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, a njen direktor Boris Golob navodi da se ta institucija, umjesto na transfer tehnologija, usredotočila na transfer znanja, što uključuje cjeloživotno obrazovanje, ugovorno istraživanje, kao i savjetodavne usluge koje znanstvena zajednica pruža privatnom i javnom sektoru.

S obzirom da su došli do zaključka da sam sustav ne potiče suradnju s industrijom, Senat riječkog Sveučilišta je donio mjere koje se odnose na promjenu sustava vrijednosti znanstvene zajednice, a koja dobrim dijelom, kaže Golob, ne prihvaća potrebu suradnje s okolinom, uključujući i s industrijom.

"Ne prihvaća stav da je jedino uistinu releventno znanje ono koje se može plasirati u privatni i javni sektor, odnosno da se može stvarati korist za okolinu", rekao je Golob, dodajući da mjere uključuju i podizanje institucionalnih kapaciteta sveučilišta, kako bi sustav bio u stanju ugovoriti poslove, kao i podizanje osobnih kapaciteta zaposlenika Sveučilišta, u kontekstu usvajanja nekih elemenata poduzetništva.

Golob tvrdi i da kod većine sastavnica sveučilišta nema institucionalne politike što žele sa svojim znanjem, već taj stav ovisi o rukovodstvu, odnosno osobnom stavu dekana, a ne generalnoj politici i institucionalnoj kulturi.

BIOCentar je u vlasništvu zagrebačkog Sveučilišta, HAMAG-BICRO-a i Grada Zagreba, a nastoji poticati suradnju između znanstvenih istraživanja i gospodarstva, s ciljem olakšanja razvoja biotehnologije. S obzirom da je to područje "kapitalno intenzivno", pojašnjava izvršni direktor BIOcentra Dubravko Kičić, njihov centar posjeduje laboratorije i osposobljene stručnjake čije usluge poduzetnici mogu koristiti, a što im koristi u daljnjem razvoju.

Kada je riječ o poduzetnicima koji su se razvili i trebali bi nastaviti širenje na nova tržišta tu postoji problem financiranja daljnjeg razvoja, a dostupno financiranje je često i "razlomljeno", upozorava Kičić.

Profesor Tomislav Matić s osječkog Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija predstavio je studij automobilskog računarstva i komunikacija, što je bio izravan odgovor na potrebe tržišta u toj industriji, a s tvrtkama je uspostavljena kontinuirana suradnja.

Matić je voditelj tog projekta, koji je sufinancirao HAMAG-BICRO, a kaže da je otpočetka cilj da njihove ideje i istraživački rad završe u nekom proizvodu na tržištu. Tako su osmislili proizvod za mjerenje temperature tijela i prenošenje informacija putem njihove tehnologije koju su i licencirali, a potencijalna komercijaliziracija se ogleda u eventualnom interesu globalnih kompanija za njega.

Alius grupa razvila je Phamralogger, sustav preciznog mjerenja i kontrole temperature i vlage u distribuciji lijekova a njen direktor Predrag Krndija ističe suradnju s jednim ljubljanskim fakultetom, čiji su im savjeti i sugestije pomogli u daljnjem razvoju proizvoda.

"Taj kapital znanja koji smo dobili od tih sveučilišnih profesora bio je jedan od krucijalnih da bi se mogle i dalje nametati na tržištu", rekao je Krndija, dodajući da kada se posjeduje inovativni proizvod nema vremena čekanju, jer se stvari u industriji događaju "preko noći" i valja što prije krenuti u proizvodnju određenog proizvoda.

Bruno Grubešić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kaže da su to i ministarstvo znanosti u posljednje tri godine samo u području istraživačke i inovacijske infrastrukture ugovorila gotovo tri milijarde kuna. Te značajne brojketek trebaju imati utjecaj na tržište i gospodarstvo, smatra Grubešić.

Znanstveni savjetnik Impact Centar Sveučilišta u Torontu Charles Plant kazao je da je cilj tog centra dovesti znanost do društva putem premošćivanja komercijalizacijskog jaza pa se tako između ostalog studenti još za vrijeme studija počinju baviti poduzetništvom, a putem korištenja njihovih istraživanja centar daje i podršku industriji u rješavanju tehničkih izazova.

Prema rezultatima Global Entrepreneurship Monitor istraživanja za 2018. godinu, koje je predstavila Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, ocjene gotovo svih dimenzija kroz koje se analizira kvaliteta procesa transfera znanja iz istraživačkih institucija u poslovni sektor pogoršane su u odnosu na godinu ranije.