Poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2020. koriste se s ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je za 2,2 posto manje u usporedbi s 2016. godinom, dok se u stočarstvu bilježi porast broja svinja, ovaca i peradi, a pad broja goveda, pokazuju u ponedjeljak objavljeni prvi privremeni podaci iz popisa poljoprivrede. 

Državni zavod za statistiku (DZS) je, naime, danas objavio privremene podatke strukture poljoprivrednih gospodarstava u 2020. godini, i to za važnije poljoprivredne površine po kategorijama te broju stoke i peradi. Riječ je o podacima iz ovogodišnjeg popisa poljoprivrede, koji je proveden za poslovne subjekte od 1. do 30. lipnja, a za obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) od 14. rujna do 14. listopada, a uspoređeni su s podacima posljednjeg istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. godine. 

Popisom poljoprivrede ove je godine obuhvaćeno 173.776 OPG-ova i oko 4400 poslovnih subjekata.

Prema privremenim podacima, poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u ovoj se godini koriste s ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je 19 tisuća hektara ili 2,2 posto manje nego 2016. godine. 

Statistika pokazuje i da najveći udio u površini oranica i vrtova imaju žitarice, s 524 tisuće hekatra udio žitarica je 60,7 posto. U odnosu na 2016. godinu žitarice su ove godine bile zasijane na 1,7 posto manje površina. 

Nešto više od petine ukupnih površina oranica i vrtova odnosi se na industrijske usjeve, koji u odnosu na 2016. godinu bilježe i porast površina za 1,7 posto. Pod industrijskim usjevima ove je godine bilo 177 tisuća hektara, čime u ukupnim površinama imaju udio od 20,5 posto.

Veći udio u ukupnim površinama oranica i vrtova ima još i krmno bilje - sa 103 tisuće hektara ima udio od 11,9 posto. No, kod krmnog se bilja bilježi i dvozmanekasti pad površina u odnosu na 2016. godinu, za 11,2 posto.

Još veći dvoznamenkasti pad površina bilježi se i svježeg povrća, dinja i jagoda, za 18,2 posto, na 11 tisuća hekata, korjenastih i gomoljastih usjeva, za 19,2 posto, na 21 tisuću hekata.

Najviše su ipak u postotku smanjene površine pod suhim mahunarkama, koje doduše i inače imaju male površine pa je tako pad s tri tisuće hektara u 2016. godini na dvije tisuće hektara u ovoj godini pad površina za trećinu (33,3 posto). 

I kod površina pod cvijećem i ukrasnim biljem se bilježi isti postotni pad, za 33,3 posto, ali riječ je o još manjim površinama odnosno padu s 300 na 200 hektara. 

Površine pod sjemenskim usjevima i sadnim materijalom i prije četiri i ove godine iznose 400 hektara.

No, za 44,4 posto, na 26 tisuća hektara porasle su površine na ugaru. Inače, ugar je obradivo zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali se ono održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu te se može kositi.

Površine povrtnjaka i ove su godine ostale na dvije tisuće hektara, što je isto kao i prije četiri godine. Statistički su povrtnjaci  površine na kojemu se usjevi, pretežito povrće, uzgaja za potrošnju samih kućanstava i uglavnom nisu namijenjeni prodaji, osim povremenih viškova proizvoda s tih površina.

Pod trajnim je nasadima u ovoj godini bilo ukupno 78 tisuća hektara, što je u odnosu na 2016. godinu za 5,4 posto veća površina voćnjaka, vinograda, maslinika, rasadnika i košaračke vrbe.

Manje goveda, a više svinja, ovaca i peradi

Privremeni podaci popisa poljoprivrede za stočarstvo pokazuju da je smanjen broj grla goveda, ali je on porastao u svinjogojstvu, ovčarstvu i peradarstvu. 

Ovogodišnji je popis poljoprivrede tako registrirao 412 tisuća goveda, što je 1,4 posto manje nego 2016. godine. 

Broj svinja je, pak, porastao za 13,4 posto, na nešto više od milijun njih (1,07 milijuna), a ovaca za 2,4 posto, na 797 tisuća. Istodobno je broj kolza smanjen za 8,1 posto, na 91 tisuću. 

Popis poljoprivrede je pokazao i da ove godine imamo više oko 13,3 milijuna komada peradi, što je 27,7 posto više nego prije četiri godine.

Inače, ovogodišnji popis poljoprivrede drugi je samostalni takav popis nakon 2003. godine, a svrha mu je dobiti referentne statistike o broju i strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj. 

U popisu poljoprivrede ove je godine sudjelovalo - 1678 popisivača,  242 kontrolora, bilo je organizirano 138 popisnih centara i 21 popisno povjerenstvo. Ukupno je u popisu bilo oko 2400 sudionika, neki su statistički podaci ovogodišnjeg popisa poljoprivrede. 

Povezane vijesti

• Cro karticu u prvim danima zatražilo 1675 građana, a raste i broj popusta