Godišnja stopa inflacije mjerena potrošačkim cijenama, u Hrvatskoj je u studenome porasla na 0,7 posto, s mjesec dana ranije zabilježenih 0,6 posto, pokazuje u ponedjeljak objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema izvješću DZS-a, u odnosu na listopad cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su niže 0,1 posto. U razdoblju od početka siječnja do kraja studenoga, bile su više za 0,7 posto.

U odnosu na studeni prošle godine, skroman rast potrošačkih cijena podržan je višim cijenama hrane i bezalkoholnih pića koje u strukturi potrošačke košarice čine gotovo 28 posto, a prosječan rast cijena u toj kategoriji iznosio je 0,4 posto. U razdoblju od siječnja do studenoga, u odnosu na isto razdoblje lani cijene hrane i bezalkoholnih pića niže su za 0,3 posto.

Na godišnjoj razini porasle su i cijene alkoholnih pića i duhana (+4,8 posto), te odjeće i obuće (+1,2 posto). U kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i goriva, koja u strukturi potrošačkih cijena sudjeluje s 16,4 posto, cijene su porasle za 1,8 posto, a cijene plina veće su za 6,8 posto.

Snažniji rast godišnje stope inflacije obuzdale su, između ostalog, niže cijene prijevoza, koje su pale za 0,9 posto, a taj pad je podržan smanjenjem cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva za 1,2 posto.

Izuzmu li se cijene energije, rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini bio je nešto izraženiji (0,9 posto).

Kumulativno, od siječnja do studenog, u odnosu na isto razdoblje 2018. potrošačke cijene bez energije su porasle za 0,9 posto.

Analitičari Reiffeisen banke (RBA) očekuju da će i podaci za prosinac ukazati na nastavak skromnih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena pa će i stopa inflacije na razini cijele 2019. ostati ispod jedan posto.

"Unatoč blagom ubrzanju, inflacija bi i tijekom 2020. godine trebala ostati umjerena, ispod 1,5 posto. Podrška stabilnosti cijena trebala bi doći sa svjetskih robnih tržišta gdje prema našim očekivanja unatoč znatnim geopolitičkim rizicima nema naznaka rasta. Štoviše u trenutnim projekcijama u prosjeku predviđamo pad cijena sirove nafte, što se primjećuje i u recentnim kretanjima u posljednjem tromjesečju", kažu u RBA-u.

Kako objašnjavaju, kriza prerađivačke industrije u mnogim gospodarstvima podržava očekivanja o smanjenoj potražnji za sirovom naftom što uz kontinuirani rast američke proizvodnje iz škriljevca omogućava zadržavanje prezasićenosti tržišta sirovom naftom.

S druge strane, niska baza 2019. te solidna domaća potražnja uz nastavak još jedne dobre turističke sezone stvarat će pritiske u suprotnom smjeru, kažu u RBA-u.

Na mjesečnoj razini cijene pale 0,1 posto

Na mjesečnoj su razini u studenome potrošačke cijene pale, u prosjeku za 0,1 posto.

Najviše su pale cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva i cijene prijevoza koje su u prosjeku po svakoj skupini niže za 0,4 posto.

Cijene u restoranima i hotelima u prosjeku su niže za 0,3 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića te cijene rekreacije i kulture pale su za po 0,2 posto.

Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva bile su u prosjeku niže za 0,1 posto.

Istodobno su cijene zdravstvenih usluga, komunikacija, obrazovanja i raznih dobara i usluga ostale na razini iz listopada.

Najveći doprinos padu indeksa potrošačkih cijena u studenome u odnosu na listopad dale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, a najveći doprinos porastu indeksa imale su cijene odjeće i obuće.

Povezane vijesti

• Inflacija u Hrvatskoj u travnju ubrzala na 1,4 posto
• Inflacija u listopadu 1,4 posto
• Inflacija u Hrvatskoj dosegnula 2,4 posto, NAJVIŠU RAZINU OD TRAVNJA 2013.