ZAGREB

Digitalna (R)Evolucija i u Hrvatskoj, ali treba se ubrzati i u te procese više investirati

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Proces digitalizacije hrvatskog gospodarstva i društva je neminovan, već je i u tijeku, no pitanje je koliko smo u tome brzi te nam je stoga potrebna digitalna koalicija sa sinergijom javnog i privatnog, novi zakonski okviri i više investicija u tehnologiju i inovacije, poručeno je u srijedu s konferencije "Digitalna (R)Evolucija".  

Ta je konferencija, treća po redu u organizaciji HUP-ove udruge ICT, okupila nekoliko stotina sudionika iz raznih segmenata gospodarstva i društva.

Ministar gospodarstva, obrta i poduzetništva Horvat poručio je da digitalizaciju i digitalnu transformaciju više nitko u Hrvatskoj ne dovodi u pitanje, ali je pitanje spremnosti i javne uprave i privatnog sektora da te procese ubrza.

"Onaj tko se ne ubrza zaostat će za svijetom i teško opstati na tržištu, a vjerujemo i da ćemo s novim dokumentom, koji je u završnoj fazi izrade, to ubrzati. Riječ je o nacionalnom planu digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva, koji je usklađen s industrijskom strategijom i drugim krovnim dokumentima koje Europa radi i priprema s ciljem da se u novom financijskom okviru 2021.-2027. u segmentu tzv. pametne Europe investira ne više toliko u koheziju u infrastrukturu već u nove tehnologije, inovacije, istraživanje i razvoj", naglasio je Horvat.

Izdvojio je i važnost pilot projekta prvog 5G grada u Hrvatskoj Osijeka, gdje će se do kraja ove godine ponuditi prvi 5G servisi, na čemu je zahvalio i teleoperatorima na investicijama. Siguran je i da će država prilagodbom zakonskog okvira i regulative dati priliku da sinergijskim efektom smanjenja naknada operatorima 5G ide puno brže u primjenu u Hrvatskoj u 2021. To znači i da će se smanjiti naknade za frekvencije za telekom operatore, objašnjava Horvat, ocjenjujući da je Hrvatskoj trenutno potrebno oko milijardu kuna incijalnih investicija kako bi se počela 'prekrivati' s 5G servisima.

Za dva do tri mjeseca najavio je i jedan veliki natječaj koji će pomoći u stvaranju industrije 4.0 u Hrvatskoj, što, dodaje, nema alternativu želimo li biti uz bok razvijenih zemalja i napredovati na ljestvicama konkurentnosti i digitalizacije.

"Tvrdim da to može pomoći da Hrvatska bude tamo gdje i pripada, a to je u prvih 30 gospodarstva svijeta. Siguran sam da to možemo s hrabrijim investiranje u idućih sedam godina, čemu teži i Europa, odnosno transformirati gospodarstvo u klimatski neutralno a da se tek 20-ak posto procesa te transformacije financira iz nacionalnog proračuna", rekao je Horvat.

Do kraja 2020. najavio je i hrvatski plan za gospodarstvo, koji će, kako je dodao, po uzoru ne nedavno predstavljeni njemački, biti tek na 30-ak stranica s točnim napomenama što se želi i koliko investirati do 2030. i 2050. godine.

Iznio je i neke primjere digitalizacije u javnoj upravi, poput eRačuna, kojih je u 2019. razmijenjeno 3,5 milijuna. To se također mora ubrzati te će do kraja 2020. godine, kako je najavio, svi gospodarski subjekti imati obvezu njegovog izdavanja i primanja.

Poboljšat će se i uvjeti za lakše i brže zatvaranje tvrtki, što je sada teže nego ju otvoriti, čemu pomaže i aplikacija Smart putem koje je do sada online osnovano stotinjak tvrtki.

Poruke državi i određene kritike na sporost i dalje slabo rasterećenje poduzetnika uputila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja, koja je upozorila i da za digitanu transformaciju treba puno više angažmana na svim razinama u zemlji, kao i da bi trebalo slijediti primjere dobrih praksi tvrtki koje u to dosta ulažu i dodatno napreduju.

"Podrška države u tim procesima iznimno je važna i treba biti i snažnija, jer privatni sektor u tome prednjači, a javni zaostaje, i tu je problem i za to nema opravdanja. To nije samo promjena načina rada uz nove tehnologije i servise, nego treba mijenjati i ponašanje i utjecati na spremnost radne snage da prihvati te procese u čemu su važni i sindikati", istaknula je Deranja.

Predsjednik udruge HUP-ICT Boris Drilo upozorio je, pak, na niz prepreka za jaču digitalizaciju društva i gospodarstva, prije svega na nisku razinu produktivnosti u Hrvatskoj, koja je i do 60 posto manja nego u EU. Za dostizanje te razine i dostizanje porasta BDP-a od 5 posto, upravo je digitalizacija jedini odgovor i način za poboljšanje, smatra.

"Najgore u digitalizaciji stoje sektori koji najviše sudjeluju u BDP-u - poljoprivreda, javni sektor i proizvodnja te potom trgovina, turizam i finanacije, gdje je stupanj digitalizacije manji od 3 odnosno manji od 10 posto, dok je iznad 10 posto jedino u ICT sektoru, koji u BDP-u sudjeluje s 10 posto. Temeljem našeg istraživanja, prosječni stupanj digitalizacije u hrvatskom gospodarstvu je manji od 5 posto, a da bi došli do prosjeka EU do 2025. to bi trebali povećati deset puta ili barem na 50 posto", upozorio je Drilo.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater