mentalitetski preokret
Državna izdanja potakla građane: Broj malih ulagača na burzi raste
(Pexels)
Ulaganje na burzi tradicionalno nije bilo tip ulaganja koji je na vrhu prioriteta hrvatskih građana kada trebaju odlučiti kamo će s viškom likvidnosti.
Prednost imaju bankovni depoziti i nekretnine, a tu je i zlato, ali i držanje gotovine "u čarapi".
Konzervativni Hrvati teško se otvaraju novim prilikama, pogotovo kada nose određeni rizik. No, nešto se po tom pitanju u zadnje vrijeme ipak mijenja. Broj malih ulagača na burzi raste.
Financiranje kompanija
Rastuća inflacija i niske kamate nisu, naime, neka preporuka za "ležanje" novca u banci. Iako depoziti rastu, oročeni padaju. Ljudi traže alternativne načine kako da umaknu inflaciji. Nekretnine su pak za neke previše statične ili preskupe, a s obzirom na to da je pala prodaja, nisu previše ni likvidne.
Stoga se mnogi okreću upravo burzi, koja je ponudila i neke nove instrumente. Za mentalitetski preokret, odnosno promjenu kulture ulaganja, zaslužna je dijelom i država, odnosno Ministarstvo financija, koje nudi emisije tzv. narodnih obveznica i trezorskih zapisa.
Tu su i njihove digitalne platforme putem kojih građani lakše kupuju ili prodaju vrijednosne papire. One su iznimno važne. Interes za državne vrijednosne papire redovno je velik. Na valu interesa za obveznice i trezorce, kao dužničke vrijednosne papire, pobudio se i interes za dionice, a posebice investicijske fondove.
Iako relativno mali broj građana, fizičkih osoba, redovno trguje dionicama, procjenjuje se tek nekoliko tisuća, taj se broj povećava, a interes šire javnosti itekako su izazvale inicijalne (IPO) i sekundarne (SPO) javne ponude dionica hrvatskih kompanija.
Zadnja, koja je poprilično odjeknula, bio je SPO Bosqara koji je tim putem prikupio kapital za preuzimanje PIK-a Vrbovec, te značajno proširio bazu ulagatelja. Uz 26 institucionalnih investitora koji su podržali izdanje, u vlasničku strukturu ušlo je oko 5.500 malih dioničara, građana. Lani su se na IPO-e na Zagrebačkoj burzi odlučile tvrtke Žito, Ing-Grad i Tokić. Sve to pridonijelo je živahnosti burze.
Prve poznate domaće IPO-e, one Ine i HT-a, sjećaju se još mnogi, također je potaknula država. I u Ministarstvu financija, a posebno naravno na Zagrebačkoj burzi, ponosni su na ove akcije, te pozdravljaju takve korake.
Ministar Tomislav Ćorić naglasio je da se širi financijska pismenost građana koji se okreću i nekim alternativnim oblicima ulaganja. Svi se naravno trude da domaće tržište kapitala dodatno oživi jer je to dobro i za kompanije, odnosno izdavatelje, koji tako mogu prikupiti novac za investicije mimo banaka i njihovih kredita, ali i za cijelo gospodarstvo koje mora pronaći nove oslonce rasta, budući da su oni koji se temelje na javnim investicijama i potrošnji građana potrošeni.
Domaće tržište je likvidno, ali i iznimno bankocentrično. Banke "sjede" na viškovima likvidnosti koje slabo "honoriraju" svojim depozitarima i, umjesto da više investiraju u gospodarstvo, dijelom ih samo prebacuju na račune u središnjoj banci gdje same zarađuju daleko veće kamate bez rizika. Stoga je disperzija dobrodošla.
No, treba istaknuti kako je držanje novca u banci i dalje jedan od najsigurnijih oblika štednje/ulaganja jer su depoziti osigurani do 100 tisuća eura.
Ulaganje na tržištu kapitala nosi i veći rizik, pri čemu su najmanje rizična državna dužnička izdanja, dok dionice, fondovi, te sve popularniji ETF-ovi, koji se vežu uz kretanje burzovnih indeksa, nose stanovite rizike.
Ni IPO-i nisu bez rizika, stoga svatko treba donijeti odluku za sebe – što očekuje i koji stupanj rizika je spreman podnijeti. No, širenje investicijskog horizonta apsolutno je za pozdraviti, slaže se struka.
Digitalne platforme
Uz ulaganja na uređenom tržištu, tu su još daleko rizičnija ulaganja u kriptoimovinu i bitcoine. Unatoč velikoj volatilnosti i mogućim značajnijim gubicima, interes je tu velik, te se pretpostavlja da oko nekoliko stotina tisuća građana pristupa tom tržištu. Hanfa je povećala stupanj regulative, pa se sada može ulagati samo preko licenciranih platformi.
Nedavno je i Zaba ponudila investicijski proizvod vezan na bitcoin. Interesa navodno ne manjka. Ako se vratimo na domaću burzu, što se tiče domaćih IPO-a i državnih izdanja, digitalne platforme itekako su olakšale pristup i povećale dostupnost malim ulagačima.
Tu su platforme Ministarstva, ali i bankarske aplikacije sve češće nude ulaganje na burzi, u fondove ili spomenute javne ponude, putem par klikova na mobitelu.
Digitalizacija je unaprijedila ulagačke kanale i učinila ih prohodnim, što je bio važan preduvjet za "masovku".
Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) potkrijepili su tvrdnje brojkama.
Rast transakcija na ZSE
– Dostupni podaci upućuju na to da posljednjih godina raste interes građana za ulaganja na tržištu kapitala. To je vidljivo kroz kontinuirani rast broja ulagateljskih pozicija fizičkih osoba u UCITS fondovima (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koji je s 230.053 krajem 2022. porastao na 351.807 krajem prvog tromjesečja 2026., odnosno za više od 50 posto. Pritom je najveći rast zabilježen kod novčanih fondova, dok obveznički fondovi i dalje bilježe najveći broj pozicija fizičkih osoba, poručuju iz Hanfe.
Kažu da je "povećana aktivnost na Zagrebačkoj burzi vidljiva i kroz rast prometa i broja transakcija".
Dnevni prometi rastu iz godine u godinu, a prva polovica 2026. pritom bilježi iznimno dobre pokazatelje i po prometu i po broju transakcija.
U redovnom trgovanju dionicama ostvaren je prosječan dnevni promet od približno 2,8 milijuna eura, dok je ukupan prosječni dnevni promet svih instrumenata u redovnom trgovanju iznosio oko 3,2 milijuna eura.
Istodobno, ističu u Hanfi, broj zaključenih transakcija značajno raste.
– Na dan 30. lipnja 2026. zabilježeno je 78,5 tisuća transakcija, dok ih je na isti dan prethodne godine bilo 54,3 tisuće. Ne vidimo nužno veliko povećanje apsolutnog broja investitora, ali možemo utvrditi da se značajno povećao broj transakcija.
Rast prometa domaće burze stoga je kombinacija rasta cijena dionica, rasta broja investitora te rasta broja transakcija. Na šire uključivanje građana u tržište kapitala upućuju i podaci SKDD-a, prema kojima je udio fizičkih osoba u ukupnoj vrijednosti vrijednosnih papira pohranjenih u depozitoriju porastao s 6,21 posto tijekom 2021. na 15,07 posto krajem prvog tromjesečja 2026., što znači da se njihova zastupljenost u proteklih pet godina gotovo utrostručila, potvrdili su u Hnafi.
Kažu, međutim, da podaci o prometu i broju transakcija potvrđuju rast tržišne aktivnosti, no ne upućuju nužno na jednako snažan rast apsolutnog broja ulagatelja.
U pravilu, navode, manji broj aktivnijih sudionika ostvaruje najveći dio ukupnog prometa, a investitori se ovisno o tržišnim okolnostima često usmjeravaju prema pojedinim najlikvidnijim izdanjima.
Najlikvidnijih deset dionica u pravilu ostvaruje oko 80 posto ukupnog burzovnog prometa, dok najlikvidnijih petnaest dionica ostvaruje više od 90 posto ukupnog prometa.
Državna izdanja potakla građane
U Hanfi navode da su značajan doprinos uključivanju građana na tržište kapitala dala i državna izdanja namijenjena građanima, narodne obveznice i trezorski zapisi.
– Interes građana za ta ulaganja nedvojbeno postoji, no praksa pokazuje da ih većina ulagatelja promatra prvenstveno kao alternativu klasičnim bankarskim depozitima, a ne kao instrumente za aktivno trgovanje na sekundarnom tržištu. To potvrđuju i podaci o trgovanju obveznicama na Zagrebačkoj burzi, gdje je u prvoj polovici 2026. zabilježeno približno 640 transakcija redovnog trgovanja obveznicama, dok ih je tijekom cijele 2025. bilo 366. To upućuje na zaključak da većina ulagatelja takve instrumente drži do dospijeća te često po dospijeću ulaže u nova izdanja, ističu u Hanfi.
Širi se baza malih ulagatelja
Iz Hanfe navode kako nove inicijalne javne ponude dionica na Zagrebačkoj burzi predstavljaju dodatne investicijske prilike za ulagatelje te pridonose vidljivosti domaćeg tržišta kapitala.
– U kombinaciji s rastom ulaganja u investicijske fondove, povećanom aktivnošću na sekundarnom tržištu te većom zastupljenošću fizičkih osoba među imateljima vrijednosnih papira, navedeni trendovi upućuju na postupno širenje baze malih ulagatelja u Republici Hrvatskoj, kažu u Hanfi.
