Svjetska tržišta
Svjetske burze oštro pale, tehnološki sektor na udaru
Burza / Ilustracija (Snimio Filip Brala / Pixsell)
Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, a pod najvećim je pritiskom bio tehnološki sektor jer je sve vjerojatnije da će američka središnja banka krajem godine povećati kamatne stope.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks oslabio 0,3 posto, na 50.866 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,6 posto, na 7.383 boda, a Nasdaq 4,7 posto, na 25.709 bodova.
Početkom tjedna indeksi su dosegnuli nove rekordne razine, zahvaljujući ponajviše optimizmu u vezi razvoja umjetne inteligencije. Zbog toga su rasle cijene dionica tehnoloških kompanija, posebice proizvođača čipova, koje već dulje vrijeme predvode po rastu na tržištu.
No, u četvrtak se taj sektor 'zaljuljao' zbog nedovoljno dobrih kvartalnih poslovnih rezultata Broadcoma. Cijena dionice te kompanije potonula je taj dan 12 posto.
Potres na tržištu
Pokazalo se da je to bila samo uvertira jer je u petak tehnološki sektor potonuo u prosjeku 5,8 posto. Pritom je cijena dionice Nvidije, najveće svjetske kompanije po tržišnoj vrijednosti, pala više od 6 posto, a Intela, Microna, AMD-a i Broadcoma između 8 i 13 posto.
PHLX indeks sektora potonuo je u petak više od 10 posto, što je njegov najveći dnevni pad od ožujka 2020. godine, pri čemu je s tržišta izbrisano više od 1.000 milijardi dolara vrijednosti.
Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks pali su taj dan između 1,35 i 4,2 posto i tako izgubili sve dobitke od početka tjedna. Zbog toga je S&P 500 zabilježio prvi tjedni gubitak, nakon devet tjedana rasta.
Oštar pad tržišta u petak uslijedio je nakon boljih nego što se očekivalo pokazatelja s američkog tržišta rada. Broj zaposlenih u svibnju porastao je za 172.000, gotovo dvostruko više nego što se očekivalo, dok je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 4,3 posto.
Ništa od smanjenja kamata Feda
Taj podatak pokazuje da je američko tržište rada u dobroj formi, ali i da nema potrebe za smanjenjem kamatnih stopa američke središnje banke, čemu su se ulagači nadali.
Naprotiv, kako se zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte održavaju na povišenim razinama, posljednjih mjeseci raste inflacija, pa će Fed vjerojatno krajem godine morati povećati kamatne stope, što bi usporilo rast gospodarstva.
„Nakon rekorda u prethodnih devet tjedana, posebice u tehnološkom i sektoru proizvođača čipova, u petak je brana jednostavno puknula. Nakon boljih nego što se očekivalo podataka s tržišta rada, splasnula je svaka nada da će Fed ove godine smanjiti kamate”, objašnjava Ryan Detrick, strateg u tvrtki Carson Group.
Neizvjesnost na Bliskom istoku
Loše na tržište utječe i neizvjesnost na Bliskom istoku. Predsjednik SAD-a Donald Trump poručivao je da pregovori s Iranom idu dobro i da bi mogli biti dovršeni već ovoga vikenda, dok je Iran uzvraćao da nema nikakvog konkretnog napretka u pregovorima o okončanju rata na Bliskom istoku.
„Koliko smo najava dogovora već imali? Uvijek je to ovdje, odmah iza ugla, no do toga još nismo stigli. Stvari se kreću, no kojim tempom? Hoće li se svijet vratiti onomu što se smatra normalnim za nekoliko tjedana, nekoliko mjeseci ili iduće godine?”, kaže Paul Nolte, strateg u tvrtki Murphy & Sylvest.
I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,4 posto, na 10.368 bodova, a frankfurtski DAX 1,4 posto, na 24.759 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,4 posto, na 8.218 bodova.
