Cijene goriva
Ekstraprofiti na pumpama? Distributeri poskupljuju gorivo od nafte kupljene prije 45 dana, kad je barel bio 60 dolara
(Arhiva Novog lista)
Nakon što je cijena barela sirove nafte na svjetskom tržištu zbog rata na Bliskom istoku prešla stotinu dolara, hrvatska Vlada odmah se vratila politici državnog intervencionizma kakvu je imala i u prethodnim globalnim krizama, te je ograničila cijene goriva, i to odmah od danas. Nova ograničena cijena eurodizela iznosit će 1,55 eura po litri, dok će benzin koštati 1,50 eura po litri - poskupljenje je trebalo iznositi i do 24 centa po litri, ali je sukladno ovim odlukama dizel poskupio 7 centi, a benzin eurosuper 4 centa po litri.
Plavi dizel najviše raste, 9 eura po litri, s 0,80 na 0,89 eura, ukapljeni plin poskupljuje tri centa po litri sa 1,87 eura na 1,90, dok plin u bocama poskupljuje za 2 centa po litri. Bez Vladinih mjera cijena dizela bila bi, dakle, 24 centa viša, za benzin 7 centi, a za plavi dizel čak 26 centi više po litri.
Bez nestašica
Ove cijene vrijedit će dva tjedna, i u tom razdoblju procjenjivat će se razvoj situacije na Bliskom istoku i u Hormuškom tjesnacu kroz koji prolazi 20 posto dnevnog prometa nafte i goriva, a koji je sada pod blokadom.
Dosad je Vlada imala već devet ciklusa ovakvih mjera od 2020. godine do danas, i na njih je potrošila oko osam milijardi eura državnog novca. To je otprilike oko 9 posto BDP-a, ili između 2.000 i 2.100 eura po glavi stanovnika kroz praktički šest godina. To su omjeri koji hrvatski državni intervencionizam stavljaju u sam vrh država članica Europske unije, oko 8 posto BDP-a je u saniranje kriza i zaštitu cijena utrošila Njemačka, gotovo isto toliko Italija, dok je Francuska u svojim mjerama ostala na oko 5 posto BDP-a. Ključno je, rekao je premijer Andrej Plenković jučer na izvanrednoj sjednici Vlade na kojoj su donesene ove odluke, da cilj ostaje zaštita standarda građana i gospodarstva, ali jednako tako i dostupnost energenata i goriva. Naime, Hrvatska se zasad ne treba bojati nestašica goriva, tvrde u Vladi.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ističe kako neke zemlje, posebno u susjedstvu, već imaju probleme s opskrbom, ali to u Hrvatskoj nije slučaj, niti će biti, kako je rekao.
- Vlada ima niz alata, set mjera koje može još upotrijebiti, pa i u drastičnom smislu oko cijena, ako se kriza nastavi, rekao je Šušnjar.
Ono što tvrdi jest i da dobavljači goriva nisu nezadovoljni ovom situacijom - svjesni su, kaže Šušnjar, situacije i vrlo konstruktivno su pristali na ove odluke, čak su i sami predlagali da interveniraju u cijene, no na kraju je situacija ipak iziskivala Vladinu odluku. U prijevodu, dobavljači su tražili da i Vlada reagira putem korištenja vlastitih alata za smanjenje cijena, a to znači smanjivanje trošarina na dizel - upravo je to jučer učinjeno odlukom Vlade te su trošarine za tu vrstu goriva smanjene za 20 eura na tisuću litara dizela, odnosno dva centa po litri. To je još uvijek ispod razine koju propisuje zajednička europska direktiva, kako je objasnila državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić-Lugarić. Za benzine s više oktana te sva premium goriva cijene se i dalje mogu formirati slobodno.
- Nakon konzultacija s dobavljačima, naši su razgovori bili jako konstruktivni, rekao je nakon sjednice Vlade ministar Šušnjar.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je dva cilja u pogledu energije, a to su sigurnost opskrbe energentima i priuštivije cijene za građane i za gospodarstvo.
Detaljna analiza
- Vlada je i ranije pokazala da zna donositi ovakve odluke u krizama. Napravili smo detaljnu analizu, održali u nedjelju navečer sjednicu užeg kabineta Vlade, ujutro videom odradili razgovore s koalicijskim partnerima koji su također podržali odluke. Najvažnija je pravodobna, brza reakcija, i time pokazujemo vodstvo. Nafta je poskupjela skoro 50 posto u samo desetak dana, i ovo je nužno za naše građane, iskoristili smo alate koje imamo na raspolaganju, rekao je premijer Plenković na sjednici Vlade.
Na američkom je tržištu cijena barela nafte jučer ujutro sati iznosila 116,15 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, 25,5 posto, na 116,35 dolara.
Stanje na tržištu goriva komentirao je energetski stručnjak Jasminko Umičević.
- Distributeri goriva u maloprodaji neopravdano su podigli cijene naftnih derivata, jer je riječ o proizvodima dobivenim iz nafte kupljene prije barem mjesec i pol dana, po cijeni od šezdeset ili manje dolara po barelu. Stoga je i odluka Vlade o ograničavanju marži na derivate i više nego opravdana, jer zapravo razloga za podizanje cijena u ovom trenutku nije ni bilo, ističe Umićević.
- Radi se doslovce o nabijanju cijena i pokušaju ostvarivanja ekstraprofita. Cijena nafte dosegla je rekordnu razinu u zadnjih nekoliko godina, ali to je bilo u zadnjih desetak dana. Država, odnosno Vlada, ograničila je marže, a ne cijenu. Ona će sigurno u narednim tjednima, možda i mjesecima, biti veća, ukoliko se nastavi sukob SAD-a i Izraela s Iranom, a s njim i blokada Hormuškog tjesnaca. Donekle je pozitivna vijest o padu vrijednosti američkog dolara, ali očekuje se da će cijene nafte na svjetskim tržištima i dalje rasti.
Nafte će, procjenjuje Umićević biti dovoljno te se ne očekuju nestašice u opskrbi derivatima, ali problem će biti cijena.
Borba za plin
- Visoke cijene derivata sigurno će dovesti do pada potražnje. Što se tiče same cijene nafte na tržištu, treba znati da je formiranje cijena nafte na relevantnim burzama vjerojatno najnetransparentnije od svih roba u međunarodnoj trgovini, s velikim brojem "nevidljivih" čimbenika koji utječu na krajnju cijenu. Važan je i psihološki faktor, jer ispočetka sukoba u Iranu, većina trgovaca očekivala je da će on kratko trajati, ali sada je jasno da neće biti tako, s tim da je i Iran izveo napade na rafinerije i druga naftna postrojenja u okolnim zemljama, te blokirao Hormuški tjesnac, što je dovelo do golemog rasta cijene nafte, kaže Umićević.
Ističe kako bi još veći šok za svjetsko gospodarstvo mogao predstavljati rast cijene prirodnog plina, s obzirom na prekid isporuke ovog energenta iz zemalja Perzijskog zaljeva. Već u ovom trenutku, azijska tržišta nude znatno veću cijenu za ukapljeni prirodni plin (LNG) te se brodovi koji su krenuli prema Europi preusmjeravaju k Japanu i drugim dalekoistočnim tržištima.
- Generalno, po pitanju cijena nafte, a još više cijena prirodnog plina, ne piše nam se dobro. Donekle će rast cijena nafte ublažiti američka odluka o privremenom izuzeću Indije od sankcija za uvoz ruske nafte, ali će ona svejedno drastično rasti, što duže bude trajao sukob u Iranu, kaže Umićević.
Apsurdno je, dodaje, da će od sadašnje situacije najviše profitirati Rusija, koja će također podići cijene svoje nafte, a sve skupa će rezultirati rastom cijena gotovo svih proizvoda, a time i ubrzavanjem inflacije, posebno u Europi koja je izrazito ovisna o uvozu nafte i prirodnog plina.
Što se tiče rasta cijene dizela, koji je još izraženiji od rasta cijene nafte, smatra kako Ina treba što više ubrzati puštanje u pogon postrojenja za preradu teških ostataka nafte u Rafineriji nafte Rijeka, koje bi trebalo započeti ovih dana, jer će ono omogućiti proizvodnju dovoljnih količina dizela za domaće tržište.
- Za Hrvatsku je izuzetno bitno da se ono čim prije pokrene, ali ne treba zanemariti moguće pokušaje MOL-a i mađarskih državnih vlasti da i u tom dijelu izvrše pritisak i opstrukcije, u sklopu pritisaka prema Janafu i Hrvatskoj, kao i Ukrajini, po pitanju opskrbe sirovom naftom MOL-ovih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj tako da i tu valja biti oprezan u procjenama učinaka ovog postrojenja u narednom razdoblju, kaže Umićević.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
