Financijski znanstvenik Friedrich Schneider sa Sveučilišta u Linzu i Instituta za primijenjena ekonomska istraživanja u Tübingenu procjenjuje veličinu sive ekonomije na 510 milijardi eura.

U 2026. trebala bi porasti za 5,5 posto i iznositi 538 milijardi eura, a autori studije izdvajaju među glavnim razlozima slab rast gospodarstva i sve veću nezaposlenost.

"To smanjuje prihode od prijavljenog zaposlenja i pruža poticaj za neprijavljene ili ilegalne aktivnosti", objašnjavaju u studiji, dodajući da će samo slabo gospodarstvo i veća nezaposlenost podići vrijednost 'sive ekonomije u ovoj godini za 9,5 milijardi eura, kada se uskladi s rastom cijena.

Poticaj su zaobilaženju poreznih ureda i povećanje minimalne plaće na početku godine i podignut limit primanja za mini-poslove, s udjelom u ukupnom iznosu od 2,4 milijarde eura, pokazala je studija.

Suprotni pak efekt postiže smanjeni PDV u ugostiteljstvu.

Autori studije definiraju sivu ekonomiju kao zbroj neprijavljenog rada i prihoda od ilegalnih aktivnosti, uključujući određene oblike kockanja i prostitucije.

Prema studiji, siva ekonomija trebala bi u 2026. dosegnuti 11,6 posto njemačkog BDP-a, otprilike kao i u 2025., godini, i biti tek blago ispod prosjeka prosjeka 20 vodećih industrijaliziranih zemalja svijeta.

Najveći udio trebala bi bilježiti Grčka, od 21,6 posto, a slijedi Italija s 21 posto. U Španjolskoj i Belgiji trebao bi se kretati oko razine od 17 posto, a najmanji bi trebao biti u Švicarskoj, prema udjelu od 5,3 posto, izračunali su autori studije.