Cijene nafte porasle prema 65 dolara, ulagače brine Kazahstan

Nafta (Pixabay)

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 65 dolara budući da su ulagače zabrinuli problemi u opskrbi iz Kazahstana, potisnuvši u drugi plan krizu u odnosima Europe i SAD-a zbog Grenlanda.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 79 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 64,73 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 88 centi i stajao je 60,32 dolara.

Pozornost ulagača zaokupili su u utorak problemi u proizvodnji u Kazahstanu.

Tengizchevroil privremeno je u ponedjeljak obustavio proizvodnju u poljima Tengiz i Korolev zbog požara u trafostanicama. Kompanija je u prva tri tromjesečja prošle godine bila proizvodila oko 890 tisuća barela nafte dnevno, a njezini su vlasnici američki Chevron i ExxonMobil, kazahstanski Kazmunaygaz i ruski Lukoil.

Informaciju o zatvaranju polja objavili su mediji, citirajući izjavu kazahstanskih dužnosnika, a potvrdili su je specijalizirani portali Upstream Online i Energy Intelligence, navodeći službena priopćenja Tehgizchevroila i KazmunayGaza.

Polje Tengiz proizvodi više od 40 posto kazahstanske nafte i kondenzata. Kazahstan je u razdoblju od siječnja do rujna prošle godine bio u prosjeku proizvodio oko 2,1 milijun barela dnevno.

Opskrba iz Kazahstana ozbiljno je narušena već u proteklim mjesecima, uz probleme u izvozu preko terminala CPC-a u Rusiji zbog ukrajinskih napada dronovima. U prvih 12 dana siječnja pala je za 35 posto u odnosu na prosjek u prosincu, na 1,21 milijun barela dnevno, rekao je u prije tjedan dana za Reuters upućeni izvor.

Problemi u Kazahstanu potisnuli su u drugi plan krizu u odnosima SAD-a i EU-a zbog Grenlanda.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da SAD-u treba Grenland, autonomni danski teritorij, zbog nacionalne sigurnosti. Danska je otklonila mogućnost prodaje, uz podršku skupine europskih zemalja, i Trump im je zaprijetio carinama. EU pak razmatra odgovor, signalizirajući da bi mogao aktivirati carine na uvoz američke robe u vrijednosti 93 milijarde eura.

Spor će vjerojatno podići još puno galame u ovom tjednu, posebno na pragu godišnjeg okupljanja svjetskih i poslovnih čelnika na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu, nagađaju analitičari ING Thinka Warren Patterson i Ewa Manthey.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 33 centa i stajao je 62,64 dolara.